O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran

Kao delegirani predstavnik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa sudjelovao je na jesenskom zasjedanju Francuske biskupske konferencije, koje se od 4. do 9. studenog održavalo u Lurdu. Nadbiskup Prenđa je tom prigodom upoznao francuske biskupe s pripremom Dokumenta hrvatskih biskupa o stajalištu prema europskom udruživanju, a u svjetlu hrvatske kandidature za članstvo u Europskoj uniji. Svjesni smo da, kao što nam je rekao i Sveti Otac u nedavnome posjetu Ad limina, naš ulazak u Europu treba biti označen vrijednošću koja se zove čovjek – istaknuo je mons. Prenđa na zasjedanju u Lurdu, gdje je jedna od glavnih tema bilo pitanje obitelji i s tim povezano poimanje čovjeka i njegove zadaće u svijetu. Po povratku u Hrvatsku, izjavio je kako francuski biskupi sa simpatijama gledaju na našu Domovinu i Crkvu. Poznaju je mnogo više nego prije i razumiju naše napore u novom pristupu problemima nakon komunizma i tranzicijskim izazovima – rekao je nadbiskup Prenđa, dodavši kako su francuski biskupi spremni u bratskom zajedništvu poduprijeti sve ono što će unaprijediti život Crkve u Hrvata.
U Sarajevu je 9. studenog održana 40. sjednica Međureligijskoga vijeća Bosne i Hercegovine, a predsjedao joj je metropolit dabrobosanski Nikolaj. Na sjednici su također sudjelovali reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa ef. Cerić, predsjednik Jevrejske općine Sarajevo Boris Kožemjakin te nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Na sjednici je, uz ostalo, razmatrano osnivanje Instituta za međureligijski dijalog, a upućena je i zajednička izjava za javnost u kojoj je izražena zabrinutost zbog sve češćih pojava određenih, javno manifestiranih oblika ksenofobije i širenja međunacionalne i međuvjerske netrpeljivosti. Članovi Međureligijskoga vijeća pozvali su javnost, građane i institucije Bosne i Hercegovine da u ime humanosti i čovjekoljublja javno osude ta nemila događanja i pojave, a istodobno su pozvali državne organe da utvrde i pravedno kazne krivce, izvršitelje i naredbodavce takvih manifestacija zla.
Požeški biskup Antun Škvorčević i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić sastali su se 9. studenog u prostorijama Mešihata Islamske zajednice u Zagrebu. Razgovaralo se o više aktualnih pitanja, među kojima i o prikladnom molitvenom iskazivanju poštovanja prema žrtvama jasenovačkog logora, mješovitim muslimansko-katoličkim ženidbama, zauzimanju za određene vrednote u javnom životu te o djelovanju Hrvatskoga ogranka Svjetske konferencije religija za mir. Ovdje valja podsjetiti kako su muftija Omerbašić i biskup Škvorčević još od osamdesetih godina prošloga stoljeća svojim djelovanjem nastojali pridonositi razumijevanju i dijalogu između islama i kršćanstva.
U Zagrebu je koncem prošloga tjedna održan prvi međunarodni simpozij o hagioterapiji – izvornoj hrvatskoj metodi liječenja čovjekove duhovne dimenzije. Tijekom tri dana, hagioterapeuti iz desetak europskih zemalja izmjenjivali su iskustva iz prakse i predstavljali dostignuća iz ove nove discipline. U izjavi za Hrvatski katolički radio, hagioterapiju je pobliže predstavio njen utemeljitelj, dr. Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Hagioterapija liječi čovjeku duhovnu dimenziju na temelju naravnoga duhovnog moralnog zakona i ona na tome području želi izgraditi ono što nam u društvu najviše nedostaje: shvaćanje čovjeka i pomoć razorenom i traumatiziranom čovjeku – kazao je dr. Ivančić. Metodom hagioterapije pomoć se danas pruža u osam hrvatskih gradova, deset europskih zemalja, ali i u dalekoj Južnoj Koreji.
Tijekom ove godine Družba Isusova obilježava više jubileja: 450 godina od smrti Ignacija Lojolskog, 500 godina od rođenja Sv. Franje Ksaverskog i bl. Petra Fabera, ali i 400. obljetnicu dolaska u grad Zagreb, a ona je obilježena međunarodnim znanstvenim simpozijem koji se 6. studenog održao na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove na Jordanovcu u Zagrebu. Simpozij je organiziran pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Zagrebačke nadbiskupije, a obuhvatio je širok spektar međusobno povezanih tema koje se tiču isusovačke djelatnosti u Zagrebu, od školstva i publicistike do socijalnih problema i nacionalnih pitanja. Ovom prigodom svakako treba podsjetiti kako isusovci nisu zadužili Zagreb samo na području školstva, znanosti i kulture – gdje se ističu osnivanjem sveučilišta 1669. godine – nego i svojim izravnim pastoralnim radom u odgoju za svetost, pa upravo njima možemo zahvaliti što je 2003. godine papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim još jednog građanina Zagreba – dr. Ivana Merza.