2006-11-13 18:20:49

Globalna kriza vode na početku XXI. stoljeća sve više ugrožava perspektive ljudskoga razvoja


(13. studenoga 2006. – RV) Globalna kriza vode na početku XXI. stoljeća sve više ugrožava perspektive ljudskoga razvoja. Znak za uzbunu uputili su Ujedinjeni narodi u godišnjem izvješću, objavljenom 9. studenog pod naslovom „Voda između vlasti i siromaštva“. Milijarda i 100 milijuna osoba, dakle, svaka šesta osoba, nema pitku vodu, a milijarda i 600 milijuna osoba ne raspolaže sanitarnim čvorovima. Prema izvješću nije problem u nedostatku vode nego u siromaštvu, nejednakosti i neznanju državnih politika. Govoreći o vodnim zalihama u razgovoru za naš Radio, Stefano Pettinato, upravitelj Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, kazao je kako nije problem u fizičkome nedostatku vode nego u pristupu vodi. Očita je neravnomjerna raspodjela vode, ali su i državne politike učinile da voda u nekim smjerovima ide u korist nekih, a na štetu drugih zajednica. Riječ je o pogrješnim političkim odabirima – istaknuo je Pettinato. Na upit našega novinara, kako Ujedinjeni narodi gledaju na privatizaciju vode, kazao je kako je Washington devedesetih godina prošloga stoljeća zastupao potpunu privatizaciju, liberalizaciju svega pa i vode. U izvješću se ističe kako je jedno od načela uzeti u razmatranje sva moguća rješenja. Što znači privatizirati? Znači li to uključiti i privatno pravo u upravljanje vodnim izvorima? Ako je tako onda se to može uzeti u razmatranje. Ili to znači da upravljanje i distribucija vode u jednoj državi ili gradu treba postati isključivi predmet privatnoga prava? U tom smo slučaju apsolutno protiv toga. Dakle, postoje problemi pravičnosti, jer maksimalni profit najudaljenijim zajednicama često ne jamči pristup vodi. Dakle, u tome je ključna uloga države, ali ima mjesta i za privatni sektor kad je država sposobna regulirati i jamčiti pravičnost – kazao je Pettinato. Osvrnuvši se na problem vode i oružane sukobe, kazao je kako ne treba vodu gledati kao izvor sukoba, premda ona može biti povod sukobima. Zamislite rijeku koja prolazi kroz više zemalja i da svu vodu prisvoji zemlja u kojoj izvire rijeka, naravno da bi došlo do sukoba među državama. Ali, voda može biti i razlogom suradnje među sukobljenim državama. Prihvatiti vodu kao zajedničko dobro, shvatiti da je voda dobit za sve i stoga jamčiti pristup vodi, može biti povod pregovorima koji se mogu proširiti i na druga područja. Ima puno više međunarodnih i bilateralnih ugovora o vodi nego sukoba zbog vode. To nas treba navesti na razmišljanje o vodi kao sredstvu suradnje i mira – zaključio je Pettinato i dodao kako rješenje vodne krize može pridonijeti rješenju drugih problema. Države posvećuju problemu veliku pozornost, ali više od pozornosti trebao bi stvarni dogovor učiniti nešto na međunarodnoj razini.







All the contents on this site are copyrighted ©.