Skupina njemackih biskupa kod Pape

(10. studenoga 2006. – RV) Crkva u Njemackoj treba uciniti vidljivom snagu i ljepotu katolicke vjere, nasuprot velikom izazovu ustrajnoga procesa sekularizacije – poticaj je koji je papa Benedikt XVI. uputio skupini njemackih biskupa, primivši ih danas u audijenciju, u prigodi njihova pohoda 'ad Limina'. Sveti se Otac, izmedu ostaloga, prisjetio svojih dvaju pohoda rodnoj zemlji – Kölnu, u prigodi Svjetskoga dana mladeži, i Bavarskoj u rujnu ove godine, te istaknuo kako kršcani, osnaženi nadom Evandelja, trebaju znati dijalogizirati s pripadnicima drugih religija, pocevši od muslimanskih vjernika.
Kršcani se ne trebaju bojati duhovnoga suocavanja s društvom, iza cije se prividne intelektualne premoci u stvari skriva odredeni strah pred krajnjim životnim pitanjima – kazao je Sveti Otac njemackim biskupima, te ih potaknuo da se hrabro suoce sa stanjem u kulturi kojom je ovladala sekularizacija, a koja prevladava u Njemackoj, kao i u cijelome zapadnom svijetu. U toj situaciji Bog sve više nestaje iz javne svijesti, dok jedinstvenost Kristova lika blijedi, a vrednote oblikovane na crkvenoj tradiciji sve više gube snagu. Stoga je vjernicima sve teže, i sve je više raznolikosti u izboru životnih nacrta i nacina života – kazao je Sveti Otac, te primijetivši kako otuda proizlazi klonulost duha i ravnodušje, upozorio da takvo ponašanje prijeci svjedocenje Kristova Evandelja koje oslobada i spašava. S druge strane, brojni ponovno ispituju i s nadom gledaju na kršcansku poruku, ocekujuci od nas uvjerljive odgovore – kazao je nadalje Papa. A Crkva ima odgovore koji su se pokazali vrijednima u duhovnim raspravama tijekom dva tisucljeca. Njihova je vrijednost trajna, jer proizlazi iz Evandelja. Stoga, ojacani tom sviješcu, kršcani su u stanju suociti se u dijalogu s bilo kime tko ih pita za razlog nade koja ispunja sve nas. To vrijedi i za naše odnose s pripadnicima drugih religija, posebice s brojnim muslimanima koji žive u Njemackoj, prema kojima osjecamo poštovanje i naklonost. Upravo oni, koji s puno ozbiljnosti ostaju privrženi svojim uvjerenjima i obredima, imaju pravo na naše ponizno i odlucno svjedocanstvo Isusa Krista – kazao je Sveti Otac. Kako bi to svjedocanstvo bilo uvjerljivo, potrebno je veliko zalaganje – primijetio je Papa te izrazio želju da na mjestima gdje postoji brojno muslimansko stanovništvo, budu na raspolaganju katolicki sugovornici s nužnim poznavanjem jezikâ i religijske povijesti, koji ce osposobiti pucanstvo za dijalog s muslimanima. Jasno je da takav dijalog predpostavlja, prije svega, dobro poznavanje vlastite katolicke vjere – napomenuo je Sveti Otac. Istaknuvši potom važnost aktivne suradnje laika u životu Crkve, Sveti je Otac napomenuo kako je upravo zbog važnosti njihova svjedocanstva, važno i da se ne pomiješaju odredene uloge razlicitih karizmi. Što se tice zahtjeva od strane laika za obavljanjem uloge vode na pastoralnome podrucju, Papa je istaknuo kako ne treba raspravljati o pitanjima koja proizlaze samo u svjetlu pastoralne shodnosti, jer u tom je slucaju rijec o istini vjere i, tocnije, o sakramentalnoj i hijerarhijskoj strukturi Crkve koju je ustanovio Isus Krist. Samo sakrament Reda osposobljava onoga koji ga prima, za govor i djelovanje in persona Christi. Osvrnuvši se potom na poucavanje religije i odgoj odraslih katolika, Sveti je Otac istaknuo kako to podrucje zahtijeva posebnu pozornost biskupâ. A o vrlo važnome odgovarajucem odgoju u sjemeništima, posebice u vremenu u kojemu – prema Papinim rijecima – svecenicki kandidati ne dolaze više iz tradicionalno katolicke sredine, bitno ovisi cjeloviti i istinski prijenos vjere.