Papa slavio Misu sa švicarskim biskupima

(08. studenoga 2006. – RV) Božja ljubav ima vecu stvoriteljsku snagu od odbijanja kojim mu covjek odgovara. Sa svakim ljudskim 'ne' oslobada se nova dimenzija Njegove ljubavi, i On pronalazi nov, veci, put kako bi ostvario svoj 'da' covjeku, njegovoj povijesti i stvaranju – kazao je papa Benedikt XVI. jucer u propovijedi tijekom Svete Mise na kojoj su sudjelovali švicarski biskupi u pohodu „ad Limina“. Jucer se dopodne Sveti Otac biskupima obratio i posebnim govorom na njemackome jeziku koji, kao i propovijed na Misi, nije bio unaprijed pripremljen, i to tijekom prvoga susreta u okviru ovoga pohoda. Papin govor u prigodi susreta sa švicarskim biskupima, koji je jucer dopodne objavio Tiskovni ured Svete Stolice, nije, naime, bio izgovoren. On je odražavao – kako stoji u priopcenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice - sadržaj prethodno pripremljenoga nacrta vezanoga uz pohod švicarskih biskupa 'ad Limina' održanoga 2005. godine. U propovijedi je Sveti Otac dao jasnu poruku: „Bog ne griješi“. Istaknuvši to više puta, Papa je kazao kako Bog, iako dopušta postojanje slobode covjeka, koji Mu može reci 'ne', uvijek pronalazi nove putove kako bi darovao novu dimenziju svoje ljubavi. Božja mašta i stvoriteljska snaga Njegove ljubavi, vece su od ljudskoga 'ne' – kazao je Sveti Otac. Taj 'ne' covjek i dalje izgovara pred Bogom koji ga neprestano poziva da sudjeluje u njegovoj ljubavi, koja se unatoc tome odbijanju širi i pruža na cijeli svijet. Sveti je Otac nadalje u propovijedi istaknuo kako su današnji 'ne' one brojne teške i mucne stvari o kojima sluša tijekom pohoda 'ad Limina', ali unatoc kojima Božja poruka i dalje prolazi zemljom. Znamo da crkve postaju sve praznije, a prazne se i sjemeništa i redovnicke kuce; poznajemo sve oblike u kojima se pojavljuje to: „ne, imam drugo, važnije za raditi“ – primijetio je Papa. Objašnjenje je za to u cinjenici da posjedovanje i ljudski odnosi … ljude toliko obuhvacaju da oni smatraju kako im nije potrebno drugo kako bi potpuno ispunili svoje vrijeme, a tako i svoj unutarnji život. Sveti je Otac istaknuo takoder kako brojni nisu nikada doživjeli iskustvo Boga; nisu nikada „uživali“ u Bogu; nisu nikada iskusili kako je divno biti „dotaknut“ od Boga! Zadaca je Crkve stoga pomoci kako bi ljudi mogli kušati, kako bi ponovno mogli osjetiti užitak Boga.
Sveti je Otac potom istaknuo misli iz jedne propovijedi svetoga Grgura Velikoga, u kojoj se upitao kako to da covjek ne želi ni „kušati“ Boga, te odmah i odgovorio: Kada je covjek potpuno zaokupljen svojim svijetom, materijalnim stvarima, s onim što može uciniti, sa svim onim što je ostvarivo i što mu donosi uspjeh, sa svime što može sam proizvesti ili shvatiti, onda njegova sposobnost opažanja u odnosu na Boga slabi, osjetilo upravljeno Bogu propada i postaje neosjetljivo i nesposobno za primjecivanje. Pred takvom stvarnošcu, papa Benedikt XVI. je istaknuo kako valja imati osjecaje Isusa Krista. Naucite misliti onako kako je mislio Krist! A to razmišljanje nije samo razmišljanje razumom, nego i srcem – kazao je Papa te primijetio kako, iako se na crkvenome podrucju može puno uciniti, postoji i opasnost da se Bog ne susretne. Dogada se da obveza zamijeni vjeru, ali se onda postaje prazni iznutra. Sveti je Otac stoga preporucio slušanje Gospodina u molitvi, u dubokome pristupanju sakramentima, te upoznavanje Božjih osjecaja u licu i patnji drugih ljudi, kako bi tako bili zaraženi Njegovom radošcu, Njegovim žarom i ljubavlju. Propovijed je Papa završio istaknuvši kako, ako postoje brojni problemi koji se mogu navesti i koji trebaju biti riješeni, oni se ne mogu riješiti ako se Boga ne stavi u središte, ako Bog ponovno ne postane vidljiv u svijetu, ako ne postane odlucujuci u našem životu i ako ne ude na odlucujuci nacin, i kroz nas, u svijet.