U Vatikanu se od 3. do 6. studenog održava opca skupština Papinske akademije za znanosti, na temu „Predvidljivost u znanosti – tocnost i ogranicenja“

(05. studenoga 2006. – RV) U Vatikanu se od 3. do 6. studenog održava opca skupština Papinske akademije za znanosti, na temu „Predvidljivost u znanosti – tocnost i ogranicenja“, a u središtu ce radova posebice biti problem znanstvene nesigurnosti što se tice predvidanja potresa ili pada nebeskih tijela, ili pak neocekivane pojave pandemija ili klimatskih promjena. Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na dimenziju nesigurnosti, biskup Marcelo Sanchez Sorondo, kancelar Papinske akademije za znanosti, kazao je kako je ona veliki pokretac istraživanja. Znanost nece nikada moci tocno odrediti sve stvari. Uvijek ima nešto što promakne, ali ne Božjem razumu, nego našem, jer stvarnost je puno bogatija od naše pameti – kazao je biskup. Napomenuvši nadalje kako se vjera vrlo dobro uklapa u temu ove skupštine, biskup je to pojasnio cinjenicom da je jedan od razloga zbog kojega su suvremeni gradovi postali potpuno, ili djelomicno, ateisticki, taj što nam pokraj znanosti više ne treba Bog, jer možemo poznavati i buducnost. Ne treba nam Božja providnost – kazao je biskup te napomenuo kako, medutim, veliki znanstvenici ne misle tako jer, naravno, ima podrucja na kojima nam znanost nece nikada moci dati odgovore, a ima i podrucja s velikim pitanjima: Otkuda dolazimo? Kamo idemo? Tko smo? Znanost može puno toga predvidjeti, i svaki puta sve više, uz pomoc matematike. Pa ipak, ima stvari koje izmicu i samoj matematici. Problem je stoga pokazati da ima podrucja na razini razuma koji izmicu znanstvenome odredivanju, te naravno i na razini teologije. Zato je važno reci da naša vjera nije nespojiva sa znanošcu; štoviše, naša je vjera razvila suvremenu znanost – kazao je biskup Sorondo napomenuvši kako se i Galileo Galilei razumije samo u okviru kršcanske vjere.