Angelus

Ovih dana, koji slijede nakon liturgijskoga spomena svih vjernih mrtvih, u mnogim se župama slavi osmina za duše pokojnih. To je prava prigoda da se u molitvi spomenemo svojih najmilijih te promislimo o stvarnosti smrti, što je takozvana “civilizacija blagostanja” cesto nastoji ukloniti iz svijesti ljudi, obuzetih brigama svakodnevnog života. Umrijeti je, zapravo, dio življenja, i to ne samo na kraju, nego, pogleda li se dobro, u svakom trenutku. Bez obzira na sve što bi nas od toga moglo odvuci, gubitak drage osobe navodi nas da ponovno otkrijemo taj “problem”, tako što nam smrt predstavlja kao korjenito neprijateljsku stvarnost, suprotnu našem prirodnom pozivu na život i srecu, kazao je Benedikt XVI. u nedjeljnom podnevnom nagovoru.
Isus je – nastavio je Papa - preokrenuo smisao smrti. Ucinio je to svojim naukom, no ponajviše vlastitim suocenjem sa smrcu. “Umrijevši, on je uništio smrt”, ponavlja liturgija u vazmeno vrijeme. “Duhom koji nije mogao umrijeti - piše jedan crkveni otac - Krist je usmrtio smrt koja je usmrcivala covjeka”. Sin Božji htio je na taj nacin do kraja podijeliti naše ljudsko stanje, kako bi ga otvorio za nadu. U konacnici, On je roden kako bi mogao umrijeti, te nas tako osloboditi od ropstva smrti. Poslanica Hebrejima kaže za Isusa da je pretrpio smrt da "bude svakome na korist". Otada, smrt više nije ista: lišena je, tako reci, svoga “otrova.” Božja ljubav, koja djeluje u Isusu, dala je novi smisao citavom covjekovu životu, te je preoblikovala i njegovo umiranje. Ako je u Kristu ljudski život "prelazak s ovoga svijeta Ocu" (Iv 13,1), smrtni je cas tada trenutak u kojem se to dogada na konkretan i konacan nacin. Tko nastoji živjeti poput Njega, osloboden je strah a od smrti, koja više ne pokazuje svoje neprijateljsko lice, nego, kako piše sveti Franjo u Pjesmi stvorova, prijateljsko lice “sestre”, zbog koje se može i blagoslivljati Gospodina: “Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri našoj tjelesnoj smrti”. Ne treba se plašiti tjelesne smrti, na to nas podsjeca vjera, jer ona je samo san iz kojeg cemo se jednom probuditi. Prava smrt, koje se pak valja plašiti, smrt je duše, što je Otkrivenje naziva “drugom smrti”. Doista, tko umre u smrtnome grijehu, bez pokajanja, zatvoren u oholo odbijanje Božje ljubavi, sam se iskljucuje iz kraljevstva života, istaknuo je Papa i dodao da zagovorom Blažene Djevice Marije i svetoga Josipa, molimo od Gospodina milost da nas u spokoju pripremi na odlazak s ovoga svijeta, kad nas On bude htio pozvati, u nadi da cemo moci vjecno prebivati s Njime, u društvu svetih i naših najmilijih pokojnika.
S velikom zabrinutošcu pratim vijesti o teškom pogoršanju situacije u Pojasu Gaze, te želim izraziti svoju blizinu civilnom stanovništvu koje trpi posljedice nasilja. Molim i vas da se pridružite mojoj molitvi, kako bi svemoguci i milosrdni Bog prosvijetlio izraelske i palestinske vlasti, kao i vlasti država koje imaju osobitu odgovornosti u tom podrucju, te se zauzmu oko prekida prolijevanja krvi, i umnože nastojanja oko humanitarne pomoci i što bržeg ponovnog zapocinjanja ozbiljnih i konkretnih neposrednih pregovora, kazao je Benedikt XVI. nakon molitve Andeo Gospodnji.