Ne želi se riješiti problem gladi u svijetu

(04. studenog 2006. – RV) Svijet zanemaruje krik gladnih, tako je poluslužbeni vatikanski dnevnik 'L'Osservatore Romano' komentirao izvješce Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), prema kojemu najmanje 854 milijuna ljudi trpi zbog pothranjenosti. Taj podatak još više zabrinjava ako se ima na umu da se u posljednjih deset godina broj gladnih nije smanjio. Dokument Ujedinjenih naroda, objavljen prošlih dana, istice koliko je daleko ostvarenje milenijskih ciljeva, medu kojima je prepolovljivanje broja gladnih do 2015. godine. U takvom je kontekstu Talijanski odbor za prehrambenu suverenost 3. studenoga održao u Rimu medunarodni seminar na temu „Treba pobijediti glad“. U razgovoru za našu radio postaju, Sergio Marelli, ravnatelj seminara, kazao je kako je bez daljnjega odgovornost na nacionalnim vladama. Cesto se krivnja svaljuje na medunarodne agencije i one Ujedinjenih naroda, ali ne treba zaboraviti da one ovise i o državama i sredstvima koja dobiju od nacionalnih vlada. Osim bogatih zemalja krivnja je i na takozvanim zemljama u razvoju – kazao je i dodao kako ne treba zaboraviti da sukobi, nestabilnost, terorizam i nasilje nalaze plodno tlo tamo gdje se osnovna prava, pocevši od prava na pristup hrani, krše. To nas, poglavito što je bliža cetrdeseta obljetnica enciklike „Populorum progressio“ podsjeca na geslo pape Pavla VI. „razvoj je novo ime mira“, ono je i danas veoma aktualno. Na primjedbu kako upozorenjâ Crkve i papa, poglavito nakon drugoga svjetskog rata, isticu kako osoba treba biti u središtu razvojne politike, kazao je kako je velika dosljednost i kontinuitet unutar poruke i smjernica crkvenog socijalnog nauka i danas veoma aktualna jer veliki odabiri i politika nacionalnih vlada, a i opcenito na medunarodnoj razini, nažalost žrtvuju ljudsku osobu, nastavljaju pojedince žrtvovati logici profita, umjesto da polaze od covjeka, ljudske osobe, koja je cilj i subjekt, koji uistinu može promijeniti sudbinu planeta. Staviti u središte ljudska prava, dostojanstvo života svakoga pojedinca i svih osoba ostaje kljuc kako bi se postigli ciljevi i uspjesi u iskorjenjivanju bijede, siromaštva i nasilja u svijetu – zakljucio je Marelli.
U poruci za Svjetski dan prehrane, 16. listopada, papa Benedikt XVI. istaknuo je da “treba postojati suradnja i solidarnost izmedu država, svaka država bi trebala biti pozorna na potrebe svojih potrebitijih gradana, koji najviše trpe zbog siromaštva“. Vec je prije petnaest godina Ivan Pavao II. u enciklici 'Centesimus annus' upozorio kako se glad ne može pobijediti crpeci iz viška koji naš svijet proizvodi u izobilju, nego treba promijeniti nacine življenja. Komentirajuci Papino upozorenje u razgovoru za naš Radio, otac Fabrizio Colombo, dugogodišnji misionar u Cadu, kazao je kako velika potrošnja nosi i veliko rasipanje. Istraživanje londonskoga i bolonjskog sveucilišta ocituje kako u Italiji svaka obitelj godišnje baca hranu u vrijednosti od 600 eura. To bi se moglo podijeliti stanovništvu gdje nema hrane. Želio bih još upozoriti na nešto: ako promatramo stvarnost u kojoj sam brojne godine živio u Cadu, primijetit cemo kako glad nije samo nedostatak hrane, nego je nemogucnost zemalja iskoristiti vlastite izvore, koje ponekad pokradu višenacionalne kompanije, gospodarski i trgovinski sustav, a to Afriku drži u nerazvijenosti. Osim toga, tu je i problem nesigurnosti mira i pravde, te kršenje prava. Nedjeljom sam slavio sv. Misu za veliku zajednicu oboljelih od side, svaki bolesnik treba deset eura za mjesecnu terapiju, koja mu održava život. Lijekovi bez dobre prehrane ne postižu svoju svrhu. Uz to treba upozoriti na jedan drugi skandal: zamijetili smo kako naftne kompanije dovode strance za crpljenje nafte. Dakle, ljudi u Cadu nemaju priliku zaraditi za život. Stoga isticem kako s promjenom mentaliteta i ponašanja bogatoga svijeta usporedo ide promjena u nerazvijenim zemljama, u korist vece pravde, mira i veceg razvoja nerazvijenih zemalja. Govoreci o promjeni mentaliteta, kazao je kako je rijec o promjeni srca, o obracenju, a to je promjena našega mentaliteta, trebamo promijeniti svoj nacin potrošnje. Istina je da postoji pravicna i solidarna trgovina, bojkoti protiv višenacionalnih kompanija koje iskorištavaju osobe, ali više od svega toga valja upoznati stvarno stanje i ono što se uistinu dogada na jugu svijeta. Slijedom toga poduzeti akcije na svim podrucjima, od gospodarskoga do solidarnog. Sve to spada u obracenje srca. Jasno je kako mi kršcani u tome trebamo prednjaciti, jer vjerujemo da je Bog ljubav, kako govori Benedikt XI. Naše se djelovanje ne smije nadahnjivati na filantropiji, ili pripadništvu nekoj organizaciji, nego prije svega na poslanju koje nam je Krist povjerio – zakljucio je otac Colombo.