Nardini i Maria De Maturana novi blaženici

(22. listopada 2006. – RV) U Speyeru, u Njemackoj, danas je na cast oltara uzdignut svecenik Paolo Giuseppe Nardini, utemeljitelj družbe Sestara Franjevki Svete obitelji. Roden je 25. srpnja 1822. godine i uveden u maticne knjige s majcinim prezimenom Lichtenberger, jer je roden kao nezakonito dijete. Njegova ga majka nije mogla uzdržavati, bila je sama i bez posla, stoga ga je povjerila tetki i tetku Antoniju Nardiniju, koji mu je dao svoje prezime. Premda je prihvatio i volio svoje roditelje, ipak nikad nije zaboravio rodenu majku, koju je, postavši župnik, uzeo k sebi i s njom proveo cijeli život. Iznad svega je cijenio svoju sveceniku službu. Poimanje je sveceništva bilo jezgra njegove vjere po kojoj se posve povjerio Bogu. Duboko shvacanje svecenickoga poziva i živa vjera ocitovali su se kroz ljubav prema djeci, siromašnima i bolesnima. Gajio je veliku pobožnost prema Crkvi i Gospi, a ispovjedaonica i skrb za duše pratili su ga do 27. sijecnja 1862. godine kad je spokojno preminuo u Gospodinu. Kako bi iz bijede podigao napuštenu djecu i sirocad, te se mogao brinuti za bolesne i ostarjele osobe, na Božic 1854. godine, razmišljajuci pred jaslicama, ustanovi družbu siromašnih sestara franjevki Svete Obitelji. Cijeli je život nastojao s Gospodinom uspostaviti duboki zarucnicki odnos, vjerne i duboke ljubavi, koji se ostvaruje kroz djela milosrda prema potrebitima i vježbanjem kreposti koje poticu jedinstvo s Gospodinom.
U Bilbaou, u Španjolskoj, danas je takoder proglašena blaženom Margherita Maria Lopez de Maturana, utemeljiteljica Misionarki Blažene Djevice Marije de Mercede. Rodena je u Bilbaou, u Španjolskoj, 25. srpnja 1884. godine. U 19. godini ulazi u zatvoreni kontemplativni samostan Reda mercedarica. U dubokoj kontemplativnoj duhovnosti usredotocenoj na otajstvo Isusa Krista Otkupitelja, pod vodstvom Crkve, odluci na aktivan nacin živjeti karizmu mercedara, evangelizirajuci narode. Sestra Amelija Kawaji, vrhovna poglavarica Misionarki Blažene Djevice Marije de Mercede, kazala je kako su redovnice nakon cetiri stoljeca klauzure, u blaženici našle valjanu uciteljicu kako bi u svijet ponijele Radosnu vijest. Papa Benedikt XV. i potom Pio XI. ohrabrili su i poduprli nastojanja klauzurnih sestara. Ona je svojim poucavanjem uspjela cijeloj zajednici prenijeti reformatorske ideje i svoju duhovnost. Slijedom toga, samostan je 1926. godine postao misionarski, a redovnice su pocele odlaziti u Kinu, Japan, na otoke Mariani i Karolini – kazala je sestra Kawaji i upozorila na poziv koji je blaženica uputila sestrama: Nemojte zaboraviti današnji svijet koji je živo ocitovanje Isusa, njegove dobrote i milosrda, u njemu se treba ostvariti punina humanosti kako bi u Kristu mogli osjetiti nazocnost Božanstva.