Kardinal Zenon Grocholewski služio Svetu Misu u prigodi pocetka akademske godine

(23. listopada 2006. – RV) Danas je popodne u Bazilici svetoga Petra kardinal Zenon Grocholewski, procelnik Zbora za katolicki odgoj, služio Svetu Misu u prigodi pocetka akademske godine na papinskim sveucilištima. Na koncu Mise, papa Benedikt XVI. sici ce u baziliku i pozdraviti nazocne. Papinskih visokih ucilišta je šesnaest, od kojih je sedam Papinskih sveucilišta, buduci da imaju najmanje cetiri fakulteta, a nalaze se u Rimu. Osim toga, tu su zatim cetiri pojedinacna fakulteta i tri posebna Papinska institutâ – Papinski institut za sakralnu glazbu, Papinski institut za arapske studije i islamistiku, i Papinski institut za kršcansku arheologiju; te drugih sedam instituta visoke specijalizacije, povezanih s veleucilištima.
Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na tu opširnu sveucilišnu stvarnost, msgr. Angelo Vicenzo Zani, dotajnik Zbora za katolicki odgoj, istaknuo je kako je rijec o vrlo slojevitoj i artikuliranoj stvarnosti koja obuhvaca 17.500 studenata iz cijeloga svijeta, a to podrazumijeva i veliku raznolikost jezikâ, tradicijâ i kulturâ. Rijec je uglavnom o svecenicima, redovnicima i redovnicama, ali ima brojnih laika, buduci da neki od ovih fakulteta ne pružaju samo mogucnost teološkoga studija u užem smislu – koje takoder pohadaju i laici – nego daju i druge mogucnosti, poput kršcanske i klasicne književnosti, društvene komunikacije, psihologije, društvenih znanosti i drugo – kazao je msgr. Zani, te dodao kako je u to ukljuceno 2.140 profesora. Na novinarski upit koja su obilježja papinskih visokih ucilišta, msgr. Zani je prije svega istaknuo posebnu povezanost sa Svetim Ocem. Rim predstavlja središte katolištva, stoga brojni biskupi iz cijeloga svijeta, iako u svojim zemljama imaju akademske ustanove ili crkvene fakultete, svoje studente i svecenike radije šalju u Rim na specijalizaciju, ili pak redovnike i laike kako bi stekli iskustvo univerzalnosti i katolištva. Ne želi se, naime, ponuditi specijalizacija koja ima eurocentricno videnje, nego ono kojemu je Crkva u središtu; dakle, utemeljeno na objavi, produbljivanju, proucavanju i istraživanju kršcanske Objave. Drugo obilježje ovih akademskih ustanova jest njihova svrha, odnosno pružanje posebne specijalizacije i kvalifikacije za osoblje koje je namijenjeno za rad u oko 200 crkvenih fakulteta u cijelome svijetu – kazao je msgr. Zani i pritom istaknuo kako su rimski fakulteti, kao i svi drugi crkveni fakulteti u Europi, u ovome trenutku na poseban nacin ukljuceni u Bolonjski proces, odnosno u tehnicko i organizacijsko prilagodivanje brojnih vidika akademskog života.