(21. listopada 2006. – RV) U svijetu koji je u kulturnoj krizi, i krizi identiteta,
naucavanje istine koja dolazi od Boga, putem Kristove Rijeci, korijen je slobode za
svako ljudsko bice – glavna je misao koju je papa Benedikt XVI. uputio akademskim
vlastima i studentima Papinskoga lateranskog sveucilišta, koje je danas dopodne posjetio
u prigodi pocetka nove akademske godine. Sveti je Otac tom prigodom blagoslovio obnovljene
prostore sveucilišta, medu kojima Biblioteku i novu Veliku dvoranu koja od danas nosi
njegovo ime. Krist je Rijec, Rijec vodi do istine, a istina do slobode. Na tom
zahtjevnom putu, Lateransko sveucilište svakoga dana ima središnju ulogu kako bi dalo
duboki identitet osobnome životu, u doba u kojemu upravo identitet i kultura padaju
u krizu – napomenuo je Sveti Otac. Otkrivši spomen-plocu u prigodi današnjega posjeta,
Papa je oznacio pocetak akademske godine, te blagoslovio obnovljenu biblioteku posvecenu
blaženome Piju IX., njezinome utemeljitelju. Biblioteka sadrži 600.000 knjiga, s više
od 22.000 knjiga iz XVI. i XVII. stoljeca. Svecanost je nakon toga nastavljena u novoj
Velikoj dvorani, u kojoj je biskup Rino Fisichella, rektor Sveucilišta, istaknuo kako
je sveucilišni Senat jednoglasno odlucio da se od danas ova dvorana posveti osobi
Svetoga Oca, i istovremeno mu zahvalio što je prihvatio da se to i ostvari. Prije
dvije godine je, naime, ta dvorana zatvorena zbog preuredenja, i to odmah nakon poznate
rasprave održane u njoj. Bilo je to 13. prosinca 2004. godine, kada su kardinal Joseph
Ratzinger i tadašnji predsjednik talijanskoga Senata Marcello Pera, potaknuli razgovor
o Europi, relativizmu i kršcanskim korijenima. Gotovo kao jeka onih rijeci, Sveti
se Otac prisjetio tada izrecene recenice koja je postala središnja za brojne današnje
kršcane: veluti si Deus daretur, „živjeti kao da Bog postoji“. Bog je konacna istina
kojoj prirodno teži svaki razum, potaknut željom da do kraja prijede put koji mu je
odreden. Bog nije neka isprazna rijec, ni apstraktna pretpostavka. Naprotiv, On je
temelj na kojemu valja izgraditi vlastiti život. Živjeti u svijetu „veluti si Deus
daretur“ (kao da Bog postoji) zahtijeva prihvacanje odgovornosti koja preuzima na
sebe traženje svakoga moguceg puta kako bi se što više približila Njemu, koji je cilj
prema kojemu sve teži – kazao je Sveti Otac. Jedno od bitnih naucavanja pape Benedikta
XVI. još je jednom odjeknulo na „njegovome“ sveucilištu, koje je Papa potaknuo da
– preko svojih 200 profesora i njihove teološke, filozofske i pravne sposobnosti –
bude promicatelj istine, poznate u svim vidicima i branjene od ogranicavajucih i iskrivljenih
tumacenja. Staviti u središte temu istine nije cisto misaoni cin, ogranicen na mali
krug mislilaca; naprotiv, to je životno pitanje kako bi se dao duboki identitet osobnome
životu i pobudila odgovornost u društvenim odnosima. Doista, ako se dopusti da propadne
pitanje o istini, kao i konkretna mogucnost svake osobe da ju dostigne, život se svodi
na niz pretpostavki bez sigurnih uporišta – upozorio je izmedu ostaloga Sveti Otac
koji je govor zapoceo govoreci o odnosu izmedu kulturne, i krize identiteta, koje
obilježavaju naše doba, i bitnoga pitanja o smislu vlastitoga života koje si postavljaju
novi naraštaji. Napomenuvši u tom smislu kako ne treba razocarati njihovo išcekivanje,
Papa je istaknuo da se cini kao da suvremeni kontekst daje prednost umjetnoj inteligenciji
koja sve više postaje rob pokusne tehnike, te na taj nacin zaboravlja da svaka znanost
ipak treba štititi covjeka i promicati njegove težnje prema istinskome dobru.