Iz života Crkve u Hrvata, pripremio Neno Kužina

U povodu 200. obljetnice Senjskog sjemeništa, u Rijeckoj metropoliji pastoralna godina 2006/2007. proglašena je Godinom duhovnih zvanja. Glavni je cilj te godine, kako isticu biskupi metropolije, poticanje i širenje ustrajne molitve za nova duhovna zvanja, u skladu s Isusovim pozivom: Žetva je velika, ali radnika malo. Molite dakle Gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju. Program Godine duhovnih zvanja u Rijeckoj metropoliji trebao bi obuhvacati redovite molitve za duhovna zvanja u svim župama i vjernickim zajednicama, davanje odgovarajuceg mjesta budenju i pracenju duhovnih zvanja u obiteljskom i župnom pastoralu, kao i u vjeronaucnoj pouci, ali i preispitivanje života i rada u sjemeništima.
Odlukom biskupa mons. Slobodana Štambuka don Stanko Jercic novi je generalni vikar hvarsko-bracko-viške biskupije. On ce tu dužnost preuzeti 2. listopada, uz godišnju proslavu sv. Stjepana, I. pape i mucenika, naslovnika hvarske katedrale i zaštitnika biskupije.
U povodu obilježavanja 15. obljetnice osnutka 204. vukovarske brigade Hrvatske vojske dakovacki i srijemski biskup dr. Marin Srakic predvodio je 25. rujna u Vukovaru misu za Domovinu i za sve poginule i nestale pripadnike 204. vukovarske brigade. Mi smo zahvalni Bogu, a isto tako i našim dragim Hrvatima i Hrvaticama za dar koji se zove Vukovar, za žrtvu koja se zove Vukovar i za plod koji se zove samostalna i slobodna Hrvatska, rekao je dakovacki i srijemski biskup. Vec se 15 godina, nastavio je, izgovara jedna rijec, Vukovar. Vukovar, jesu li to stanovnici Vukovara koji su ostali zarobljeni u okruženju i koji su iz ljubavi prema svome gradu i svojoj domovini uzeli oružje da ga brane? Vukovar, jesu li to one tisuce poginulih i tisuce ranjenih? Je li to ona procesija, povorka zaplakane djece, umornih staraca, ponosnih branitelja? Vukovar, je li to Hrvatska?. Da, sve je to Vukovar koji se ne da lako izreci drugim pojmom, drugom rijecju, nego Vukovar, kazao je biskup Srakic, a prenijela IKA.
U Zagrebu je jucer pokopan umirovljeni redoviti profesor Katolickog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, biblicar i teolog, clan Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca dr. fra Celestin Tomic. Misu zadušnicu u crkvi sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu predvodio je zagrebacki pomocni biskup mons. Josip Mrzljak. On je u propovijedi istaknuo dosljednost življenja fra Celestina u duhu sv. Franje, zahvaljujuci cemu može biti primjer i uzor pravog sina sv. Franje. Kao student prof. Tomica prisjetio se da je Rijec Božju koju je poducavao, usvajao svojim životom i po njoj živio. Jedno od posljednje objavljenih djela dr. Celestina Tomica je knjiga "Moc pisane rijeci" Blaženi Alojzije Stepinac i katolicki mediji koju je pocetkom veljace ove godine objavio "Glas Koncila".
U povodu obilježavanja 125. obljetnice obnove redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini i uspostave Banjolucke biskupije objavljena je monografija "Banjolucka biskupija u slici i rijeci od 1881. do 2006., autora prof. Franje Marica i dr. Ante Orlovca. To opsežno monografsko djelo popunjava praznine u neznanju o sadašnjosti, prošlosti i buducnosti Crkve u Banjoluckoj biskupiji, istaknuo je banjolucki biskup dr. Franjo Komarica. Kako se u knjizi nalaze na jednom mjestu sabrani svi podaci o kulturnome, povijesnome i karitativnome radu za dobrobit Katolicke Crkve i hrvatskoga naroda, ali ne samo njih, ona je na neki nacin neuništivi reflektor za obasjavanje istine, u borbi izmedu dobra i zla, ljubavi i mržnje, rijeci su banjoluckog biskupa na predstavljanju u auli Nacionalne i sveucilišne knjižnice u Zagrebu.
Galerija Klovicevi dvori na Jezuitskom trgu u Zagrebu oživjela je izložbom Prvih pet stoljeca hrvatske umjetnosti. I dok nam bogate biblioteke i arhivi pružaju mogucnost studiranja prošlosti i proucavanja povijesnih korijena, izložbe – posebice sakralnog sadržaja – svjedoce o umjetnickom i vjernickom stvaralaštvu koje je stoljecima ocitovala kršcanska zajednica kako bi uvecala ljepotu i sjaj obrednih cina, te naglasila sakralnost, duhovnost i dostojanstvo svetih mjesta i dogadaja, istaknuo je predsjednik Vijeca HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra, dubrovacki biskup dr. Želimir Puljic.