Srdačan susret Pape i veleposlanika zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom

Dijalog medu kršcanima i muslimanima je životna potreba za buducnost svijeta: radimo zajedno za mir u svijetu poštujuci svaciji identitet i slobodu. Ovo je sinteza onoga što je Papa rekao tijekom jutrošnjeg susreta u Castel Gandolfu veleposlanicima Zemalja s vecinskim muslimanskim stanovništvom akreditiranima pri Svetoj Stolici i nekim predstavnicima muslimanskih zajednica u Italiji. Susret koji je želio “ucvrstiti veze prijateljstva i solidarnosti” izmedu Svete Stolice i islamskog svijeta, nakon reakcija potaknutih od jedne nekorektne interpretacije govora Benedikta XVI. na Sveucilištu u Regensburgu. Na audijenciji koju je slijedila i Al Jeezera, sudjelovala su 22. diplomata i dvadesetak predstavnika muslimanski zajednica u Italiji. Nazocio je takoder i kardinal Paul Poupard, predsjednik Papinskog vijeca za meduvjerski dijalog.
Papa je osobno pozdravio svakog diplomata i predstavnika muslimana. Ozracje na susretu je bilo puno optimizma i prijateljstva.
Na crti II. vatikanskog sabora Benedikt XVI. je istaknuo “puno štovanje i duboko poštivanje» koje gaji prema vjernicima muslimanima, «koji se klanjaju jedinomu Bogu». «Od pocetka moga Pontifikata – kazao je – želio sam da se nastave jacati mostovi prijateljstva s vjernicima svih religija, a posebno cijeneci porast dijaloga medu muslimanima i kršcanima».
Podsjecajuci na rijeci izgovorene na susretu s islamskim predstavnicima u Koelnu, u kolovozu 2005., istaknuo sam da «medureligijski i medukulturni dijalog medu kršcanima i muslimanima ne može se svesti na izbor trenutka, rijec je o životnoj potrebi od koje ovisi veliki dio naše buducnosti».
«U svijetu obilježenom relativizmom, i koji transcendentnost cesto iskljucuje iz univerzalnosti razuma – dodao je – neophodno nam je potreban dijalog izmedu religija i kultura» kako bi zajedno izgradili «svijet mira i bratstva» i u tome ozracju – primijetio je Papa – «naši suvremenici od nas ocekuju jasno svjedocanstvo koje je u stanju svima naznaciti vrednote vjerske dimenzije života».
Benedikt XVI. se stavlja u kontinuitet s djelom koje je zapoceo njegov prethodnik Ivan Pavao II. živo «želeci da odnosi nadahnuti na povjerenju, koji su vec dugo godina uspostavljeni medu kršcanima i muslimanima, ne samo da se nastave, nego da se razvijaju u duhu iskrenoga i smjernog dijaloga, dijaloga utemeljenog na sve istinitijem uzajamnom poznavanju koje ce, radosno, priznati zajednicke vjerske vrednote i, s odanošcu, prihvatiti i poštivati razlike».
Papa potvrduje nužnost da, «vjernici u poucavanju svojih vjerskih tradicija, kršcani i muslimani nauce raditi zajedno, kao što se vec dogada u raznim zajednickim iskustvima, kako bi izbjegli svaku vrstu nesnošljivosti i suprotstavili se svakom ocitovanju nasilja». U vezi s tim istaknuo je kako je isto tako dolicno da vjerske vlasti i odgovorni politicari, ohrabre vjernike da djeluju na takav nacin.
Papa, ne skrivajuci kako su tijekom vjekova, «ne mali nesporazumi i neprijateljstva nastala medu kršcanima i muslimanima» podsjeca kako II. vatikanski sabor poucava «da se zaboravivši prošlost iskreno trude oko medusobnog razumijevanja, pri tome da zajedno brane i promicu za sve ljude društvenu pravdu, cudoredne vrednote, mir i slobodu».
Papa poziva «na traženje putova izmirenja… u poštovanju svacijeg identiteta i slobode» i navodi Ivana Pavla II. koji je u svome «nezaboravnom govoru» mladima u Casablanki, u Maroku 1985. ustvrdio da «poštivanje i dijalog zahtijevaju reciprocitet na svim poljima, poglavito što se tice temeljnih sloboda, na poseban nacin vjerske slobode».
Dragi prijatelji, duboko sam uvjeren – potvrduje Papa – da u stanju u kojem se nalazi današnji svijet», «dok su u porastu prijetnje protiv covjeka i protiv mira» imperativ je za kršcane i muslimane zajedno se zauzimati u suceljavanju s brojnim izazovima s kojima se suceljava covjecanstvo, poglavito kad je rijec o obrani i promicanju dostojanstva ljudskoga bica i prava koja od toga proistjecu», potvrdujuci «središnjost osobe i neumorno radeci kako bi ljudski život uvijek bio poštivan».
Na koncu Benedikt XVI. je svim srcem zaželio muslimanima koji su zapoceli slaviti Ramazan da «milostivi Bog vodi naše korake na putovima uzajamnoga i uvijek istinitijeg razumijevanja». Neka Bog mira – zakljucio je Papa obracajuci se muslimanskim predstavnicima – ispuni obiljem svoga blagoslova vas i zajednice koje predstavljate.
Od svoje strane, pozdravljajuci na pocetku susreta kardinal Paul Poupard je istaknuo potrebu «raditi u novoj simbiozi vjere i razuma u povjerljivom i mirnom dijalogu izmedu religija i kultura» kako bi svjedocili «u poštivanju naših razlika» vjeru «u Jedinoga Boga i naše poštovanje prema covjeku stvorenom na njegovu sliku i priliku».
U Castel Gandolfu jutros je u audijenciji s veleposlanicima iz zemalja s vecinskim muslimanskim stanovništvom sudjelovao i poznati iracki pjesnik i pisac Jounis Tawfik, koji je u razgovoru za našu radio postaju kazao kako je Papin govor bio ganutljiv i dirljiv, jer Papa nije želio govoriti o prošlotjednim polemikama nego je govorio kao da želi napraviti zaokret, ostavljajuci dojam nastavljanja hoda Crkve, odnosno Vatikana, na putu prema dijalogu i suradnji. Potvrdio je svoj obzir prema islamu, muslimanima, svoje poštovanje, održao je lekciju snošljivosti, pogotovu kad nas je pozdravio jednog po jednog; raspitivao se o nama i zahvalio nam što smo došli – kazao je iracki pjesnik.
Na napomenu našega novinara kako je Benedikt XVI. govorio o imperativu za kršcane i muslimane, kazao je kako je Papin govor bio predavanje o važnosti dijaloga i suradnje, poglavito u ovakvome svijetu gdje brojni misle samo na sebe i svoje interese, raspirujuci stoga mržnju i sukob. Papa želi izbjeci sukob, poziva sve na razmišljanje o važnosti mira i vrednota covjecnosti; rekao je da nas naše vjere ujedinjuju u vjerovanju u Boga, jedinoga Abrahamova Boga, Bog mira i ljubavi – primijetio je Jounis Tawfik.
Na upit kako su veleposlanici reagirali na Papin govor, odgovorio je kako su ga primili s velikim odobravanjem, zatim smo se svi zajedno fotografirali, velika srdacnost, mislim da su svi prihvatili s velikom ozbiljnošcu ovaj susret sa Svetim Ocem. Za mene je bio trenutak pomirenja i razmišljanja. Doista sam mu zahvalio zbog shvacanja važnosti Averroesove misli; pomogni nam na putu mira i dijaloga – rekao sam mu.
Govoreci o jutrošnjem Papinu govoru, izrecenom na susretu s muslimanskim veleposlanicima, isusovac, otac Khalil Samir, profesor islamologije na sveucilištu u Beirutu i Papinskome orijentalnom zavodu u Rimu, kazao je pak kako govor polazeci od II. vatikanskoga sabora, preko raznih pontifikata, do pape Ivana Pavla II. inzistira na kontinuitetu katolicke vizije odnosa s islamom. Mislim da je to stoga jer je netko govorio o zaokretu u pontifikatu Benedikta XVI., jer bi on – po mišljenju nekih – isticao razlike više od dijaloga. Cini mi se da je potvrden kontinuitet. Druga je važnost u tome što Benedikt XVI. ponavlja zajednicke vjerske vrednote: muslimani i kršcani imaju zajednickih vrednota koje treba svjedociti u suvremenome svijetu, odviše sekulariziranom. I kao trecu bitnu cinjenicu Papa je istaknuo reciprocitet – kazao je otac Samir i dodao kako je reciprocitet shvacen u pozitivnom smislu; mi želimo vjersku slobodu za sve i zajedno se zalažimo za ljudska prava, tako reciprocitet postaje izgradnja zajednicke civilizacije i nije ucjena kako bi se nekoga strašilo, cak je suprotno od toga – zakljucio je otac Samir.