Matične stanice i terapija

'Maticne stanice: kakva terapijska buducnost' tema je kongresa koji je na institutu Augustinianum u Rimu održan na zahtjev Medunarodnoga saveza udruga katolickih lijecnika i Papinske akademije za život. Na kongresu se raspravljalo o etickim i znanstvenim problemima povezanim s istraživanjem na maticnim stanicama. Lijecnici, strucnjaci i bioeticari iz cijeloga svijeta raspravljali su o znanstvenim dostignucima na tome podrucju. Maticne stanice mogu obnoviti stanice bilo koje vrste tkiva, i dakle izlijeciti oboljele organe ili lijeciti patologije, a istraživanje na njima otvorilo je novo doba regenerativne medicine. Rijec je o odraslim i embrijskim maticnim stanicama. Odrasle se mogu dobiti iz posebnih tkiva, a embrijske se nekoliko dana nakon oplodnje vade iz embrija. Uporaba embrijskih stanica prouzrokuje smrt embrija i stoga je pokrenula široke rasprave. Na temelju dosadašnjih istraživanja, neka su predstavljena tijekom kongresa, kakvu terapijsku buducnost nude maticne stanice, zapitali smo Gian Luigija Giglija, predsjednika Svjetskoga saveza katolickih udruga.
Brojna su iskustva ocitovala mogucnost uporabe nekih odraslih maticnih stanica ili stanica pupcane vrpce u brojnim bolestima: od srcanoga udara do skleroze i nekih krvnih bolesti. Za uporabu embrijskih maticnih stanica ipak imamo iskljucivo pretjeran zanos povezan, možda djelomicno s ideološkim razlozima, s razlozima gospodarske naravi, ali koji zaista preskace neka važna razdoblja obzirom na etiku, koja nam je posebice na srcu, antropološka obzirom na poštivanje ljudskoga bica i njegovog pravnoga statusa od samoga pocetka postojanja, nego, rekao bih, i obzirom na gledište znanosti, u smislu zapocinjanja s embrijskim maticnim stanicama bez prethodnih istraživanja na životinjama; takav skok ne bi bio dopušten ni u kakvom eksperimentiranju, poglavito ako nisu riješeni neki temeljni problemi kao onaj o razvijanju pocevši od embrijskih kancerogenih stanica kao i ni odbacivanja povezanog s imunitetom – istaknuo je profesor Gigli.
Na upit kako se bioetika postavlja nasuprot istraživanja na embrijskim maticnim stanicama, predsjednik Papinske akademije za život, biskup Elio Sgreccia, kazao je kako žele znati koja su istraživanja postigla povoljne ishode, te koje su nade za terapiju. Drugu tocku koju želimo istaknuti jest eticko gledište: smatramo da je ono jamstvo i vodilja; etika koja poštuje ljudsko bice od njegovoga pocetnog trenutka, od oplodnje pa nadalje, koja poštuje embrij i ne cini nikakvu štetu onome koji dariva maticne stanice vlastitoga organizma kao ni onome tko ih prima. Etika ne škodi biološkome istraživanju, dapace, jamci ga i cini univerzalnim. Po srijedi je, u ovom kontekstu, pitanje dopuštanja ili zabrane ubijanja embrija – zakljucio je biskup Sgreccia.