O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran

U Udbini se jučer ponovno slavila Euharistija na čast hrvatskih mučenika, odnosno svih onih koji su na našim prostorima dali živote kako bi drugima bilo bolje. Nije, dakle, riječ samo o onima koji su 9. rujna 1493. godine na Krbavi hrabro poginuli u borbi s Turcima, nego i o mučenicima naših dana. Svečanu svetu misu predvodio je šibenski biskup Ante Ivas, koji je ukazao na veličinu onih koji su za svoje bližnje poklonili vrhunsku ovozemaljsku vrednotu – svoj život. Na slavlju je ponovno istaknuto kako je Krbavsko polje ne samo mjesto prisjećanja, već u prvome redu mjesto pomirenja.
U solinskome Gospinu prasvetištu 8. rujna svečano je proslavljen blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije – Male Gospe. Zajedno s brojnim vjernicima, svećenicima te s apostolskim nuncijem u Bjelorusiji nadbiskupom Martinom Vidovićem i umirovljenim splitsko-makarskim nadbiskupom Antom Jurićem, Euharistijsko slavlje predvodio je mjesni ordinarij dr. Marin Barišić. On je u svojoj propovijedi istaknuo kako su tu u Gospinu svetištu, škrinji zavjetnoj u kojoj su na svoj način pohranjene ploče saveza Gospodina i hrvatskoga naroda, svi različiti po svojim ulogama i službama, ali i jednaki po dostojanstvu djece Oca Nebeskoga. Na blagdan Marijina rođenja u Isusovu rodoslovlju prepoznajemo da duhovni korijeni našega naroda daleko nadilaze našu četrnaeststoljetnu povijest, jer smo po vjeri potomstvo oca Abrahama – kazao je nadbiskup Barišić, upozorivši kako današnje društvo i kultura sve više postaju društvo i kultura bez oca. U pozadini stoji zanemarivanje Nebeskoga Oca, kojega su ateističke ideologije zamijenile idolima nacije, rase i klase. Sve tri takve ideologije obećavale su sigurnost i napredak, a doživjele su brodolom poput Titanica – rekao je splitsko-makarski nadbiskup, upozorivši kako društvo bez oca postaje feminizirano, što se može uočiti i u našemu hrvatskom društvu. Na kraju je nadbiskup potaknuo očeve da budu pravi uzori i prijatelji svojoj djeci, a ne njihovi gospodari, te da im svojom odlučnošću, odgovornošću i duhovnošću pomažu u rastu za odgovornu slobodu i radost življenja.
U Riječkome Kliničkom bolničkom centru 7. rujna predstavljen je novi, suvremeni “perimeter” – takozvani Octopus – odnosno uređaj za određivanje vidnoga polja, a koji je Klinika dobila zahvaljujući inicijativi nadbiskupa Ivana Devčića i oftalmologa dr. Alda Valkovića. Oni su se, naime, obratili donatorskoj udruzi “Njemačka pomaže djeci Hrvatske”, koja je u kratkome roku prikupila 230.000 kuna, koje su omogućile da očna medicina u Rijeci bude u samome vrhu hrvatske medicine.
U sklopu posjeta institucijama grada Zadra i zadarskoga Sveučilišta, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa primio je 7. rujna vodstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na čelu s predsjednikom akademikom Milanom Mogušem. Vodstvo Akademije, koje je zatražilo ovaj posjet, zanimalo se za ulogu Zadarske nadbiskupije u kontekstu crkvenoga života u Hrvatskoj te o njezinu specifičnome položaju unutar Crkve u Hrvata, budući da je izravno podvrgnuta Svetoj Stolici. Razgovaralo se i o jedinstvenome slučaju u Hrvatskoj – činjenici da se unutar zadarskoga sveučilišnog kompleksa nalazi crkva Svetoga Dimitrija, koja služi pastoralu studenata, o čijim su se duhovnim potrebama raspitivali akademici. Na koncu dodajmo kako je nadbiskup Prenđa ovom prigodom zahvalio Akademiji na njezinome zauzimanju oko postavljanja Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru, koja već više od 30 godina svjedoči o bogatstvu naše kulturne baštine.
Umirovljeni barski nadbiskup Petar Perkolić preminuo je 7. rujna u Cetinju, u 84. godini života, 62. godini svećeništva i 28. godini biskupstva. Msgr. Petar Perkolić rođen je u Starome Baru 1922. godine, a za svećenika je zaređen 1945. godine, nakon studija u Rimu. Za biskupa je zaređen 1979. godine u Podgorici, a Barsku nadbiskupiju vodio je punih 19 godina. Nakon umirovljenja djelovao je kao duhovnik sestara franjevki u Cetinju, a bavio se i poviješću Barske nadbiskupije te pjesništvom. Nadbiskup Perkolić pokopan je jučer u crkvi Svetoga Nikole u Baru.