Vijesti iz svijeta

(26. kolovoza 2006. – RV) Dogovor postignut 25. kolovoza u Bruxellesu, na sastanku ministara vanjskih poslova članica Europske unije, o slanju međunarodnih snaga na granicu između Libanona i Izraela, izazvao je opće zadovoljstvo. Kofi Annan, glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda, taj je dogovor nazvao velikim uspjehom, dok su izrazi zadovoljstva stigli i od strane izraelskih i libanonskih vlasti. Po svršetku sastanka, Kofi Annan je svoje veliko zadovoljstvo izrazio i na tiskovnoj konferenciji, tijekom koje je na poseban način zahvalio zalaganju Italije i Francuske. Osim tih dviju zemalja, svoju su raspoloživost za slanje vojnikâ izrazile i Španjolska, Poljska, Finska i Belgija. Tako će Europska unija poslati sveukupno između 5600 i 6900 ljudi. Podsjetimo da je 2000 vojnika već na terenu. Ima nadalje zemalja koje će pružiti pomoć u brodovima, zrakoplovima, ili logistički i u obnovi. Do veljače 2007. godine međunarodnim će snagama zapovijedati Francuska, a potom će zapovjedništvo preuzeti Italija. U Bruxellesu je Europska unija bila jednoglasna, međutim, ostaje i dalje problem granice između Libanona i Sirije, na koji se u razgovoru za Vatikanski radio osvrnuo Guido Olimpio, novinar talijanskoga dnevnika Corriere della Sera. Sirija se povukla u kut; bila je uspjela na neki način ući u libanonsku igru, ali, sjetimo se kako je bila protjerana iz Libanona te izolirana. Potom je ponovno ušla u igru, a sad se ponovno nalazi u teškoj situaciji. Ne razumije se zbog čega ne želi razmještaj međunarodnih snaga na granici; očito ima nešto što želi sakriti – kazao je Guido Olimpio te izrazio mišljenje kako će misija međunarodnih snaga Ujedinjenih naroda biti vrlo teška i opasna, a nije isključio ni atentate i napade, i to ne samo od strane Hezbollaha, nego i drugih skupina nazočnih u Libanonu.
(26. kolovoza 2006. – RV) Prikazivanjem video snimke o djelu koje je proizišlo iz ljubavi don Giussanija, odnosno o osnutku udruge unutar jedne kaznionice u Padovi, 1991. godine, a koja je dala mogućnost zaposlenja za više od 200 bivših zatvorenika, započeo je još jedan dan na tradicionalnome Meetingu pokreta Comunione e Liberazione u Riminiju, i time u središte pozornosti stavio temu rada u kaznionicama. Jedan od sudionika bio je i talijanski ministar pravosuđa Clemente Mastella, koji je tom prigodom uputio apel kako bi se iskustvo kaznionice u Padovi proširilo i na druge talijanske zatvore, a pohvalio je također i odluku o oprostu. Na skupu u Riminiju veliku je pozornost privukla i izložba naslovljena „Budimpešta 1956. – revolucija“, s fotografskom reportažom Ericha Lessinga koji prikazuje pobunu mađarskoga naroda protiv sovjetske okupacije i represije. Izložbu je predstavio senator Giulio Andreotti, koji je, prisjetivši se tih događaja, istaknuo kako je, prateći te događaje, bilo jasno da je pristupanje Atlantskome paktu bio dobar izbor. NATO nam je zajamčio demokraciju bez ijednoga ispaljenog metka. Sovjetski je Savez međutim umro i pokopan, nitko nije nikada osjetio potrebu obnoviti uspomenu na njega – kazao je senator Andreotti. Bili su to dani snažnih emocija, jer, ne samo da smo pratili sudbinu Mađarske, nego smo mislili kako bismo i mi bili uvučeni u takve tragične događaje, da smo 1948. godine odlučili drugačije. Ono što je u stvari pogađalo bila je kontradikcija kod komunista: službeno su bili solidarni sa Sovjetskim Savezom, ali osobno su brojni zahvaljivali Bogu što nismo u toj situaciji – istaknuo je Giulio Andreotti.