Papa Benedikt XVI. će 1. rujna hodočastiti u svetište Svetoga Lica u mjestu Manoppello, u pokrajini Abruzzo; Poruka sudionicima meetinga u Riminiju

(22. kolovoza 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. će 1. rujna hodočastiti u svetište Svetoga Lica u mjestu Manoppello, u pokrajini Abruzzo – priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice. Predviđeno je da Sveti Otac u helikopteru stigne u svetište, i zadrži se s biskupima okolnih biskupija, svećenicima, redovnicima i redovnicima te kapucinima koji upravljaju spomenutim svetištem. Sveto lice, po kojemu je svetište dobilo ime, lagani je veo veličine 17x24 centimetra s otiskom muškoga lica duge kose i bradom razdijeljenom u dva dijela. Nema tragova boje, riječ je, naime, o slici koja nije djelo ljudske ruke. Proučavanje njemačkoga isusovca, oca Heinricha Pfeiffera, omogućilo je otkriti izvor, te avanturističku i zanimljivu povijest relikvije. Polazna je točka savršeno podudaranje lica na Torinskom platnu sa Svetim licem koje se čuva u kapucinskome samostanu, što navodi na zaključak da su otisci nastali u isto vrijeme, u trenutku polaganja Isusova tijela u grob, kad je veo, vjerojatno u brzini, bio položen na Torinsko platno. To što se s malim i tankim ubrusom dogodilo nakon Uskrsnuća, otac Pfeiffer nudi dva moguća zaključka: prvi je da je ubrus uzela Gospodinova majka, kojoj je gotovo pravno pripadao, i ponijela ga sa sobom u Efez, a zatim je dopao svetome Ivanu i proslijedio svoj put po Maloj Aziji. Drugo je pak da je ubrus ostao s Torinskim platnom, te je tek nakon nekoliko stoljeća bio odvojen. Postoje razna povijesna uporišta kako bi se utvrdilo kretanje platna sve do njegova povjeravanja kapucinskome samostanu u mjestu Manoppello.
Sveti će Otac sutra iz Castel Gandolfa doći u Rim, kako bi se susreo s vjernicima na uobičajenoj općoj audijenciji srijedom, koja će se održati u dvorani Pavla VI. u Vatikanu, s početkom u 10 sati.
(22. kolovoza 2006. – RV) Čitanjem poruke pape Benedikta XVI., u Riminiju je u nedjelju, 20. kolovoza, započeo tradicionalni susret za prijateljstvo među narodima, pokreta Comunione e Liberazione, popularno nazivan engleskom riječju Meeting. Susret, koji se ove godine održava na temu „Razum je potreba za beskonačnim i do vrhunca dolazi u velikoj želji i predosjećaju da će se to beskonačno očitovati“, završit će u subotu 26. kolovoza, a tijekom njegova trajanja bit će održano 120 susreta na kojima će 400 predavača govoriti o vjerskim, kulturnim, političkim, i temama iz znanosti i umjetnosti. Osim toga, u okviru susreta održavaju se i brojne izložbe, te kulturne i športske priredbe. U pozdravnoj poruci sudionicima, koju je Sveti Otac preko svoga državnog tajnika kardinala Angela Sodana uputio biskupu Riminija msgr. Marianu De Nicolòu, Papa je uputio još jedan apel za mir na Bliskome istoku, te potaknuo sve da mole Boga mira kako bi se pučanstvo toga područja priznalo braćom i surađivalo u izgradnji pravednoga i trajnoga mira. Čovjek čezne za stalnim traženjem; to je traženje Beskonačnoga, koje je često popraćeno nemirom, nezadovoljstvom, željom, i nemogućnošću smirenja na postignutim ciljevima. Ali, tome je traženju predodređeno da se odvija u granicama konačnoga, jer je, osim ljudskim ograničenjima, uvjetovano i svojom prolaznošću i prostornošću. Kako onda susresti Boga? – pita se Sveti Otac. Meeting 2006. vodi računa o tom izazovu ljudskoga bića, ponovno nudeći vječitu istinu kršćanstva – stoji u poruci koju je Papa uputio u Rimini, a koju je iskoristio kako bi uputio još jedan apel za mir na Bliskome istoku, na tim područjima – kako je napisao Sveti Otac – koja su svjedok povijesti Spasenja.
Osvrnuvši se u razgovoru za Vatikanski radio na ovaj tradicionalni susret koji se ove godine održava 27. put, te odgovarajući na novinarovo pitanje govori li se na ovome susretu više o Crkvi ili o politici, Giorgio Vittadini, član pokreta Comunione e Liberazione, i predsjednik Zaklade za pomoć, istaknuo je kako se govori o životu koji čine kršćanski navještaj, odgovor na ljudske potrebe putem karitativnih djela, umjetnost, znanost, a i politika. Ograničiti se na samo jedan vidik života značilo bi poniziti vjeru – kazao je Vittadini.