Opća audijencija srijedom

(09. kolovoza 2006. – RV) Oružje valja zamijeniti dobrom voljom, povjerenjem i poštivanjem dogovora – novi je apel pape Benedikta XVI. za primirje u Libanonu, koje bi otvorilo put prema miru. Ne više jedni protiv drugih, nego je nužno pravedno i trajno rješenje libanonskoga sukoba postignuto na temelju razboritosti, dobre volje, poštivanja i povjerenja. Sveti je Otac, na koncu današnje opće audijencije posvećene Božjoj ljubavi kod apostola Ivana, ponovno zazvao mir za Bliski istok. Bliskoistočnoj krizi i njezinim žrtvama, Sveti je Otac posvetio i trenutak sabranosti i molitve, na kojemu se zadržao jučer tijekom privatnoga posjeta starome Gospinom svetištu u mjestu Rocca di Papa, u blizini ljetne rezidencije u Castel Gandolfu.
Draga braćo i sestre, moje misli još jednom idu u voljeno područje Bliskoga istoka – kazao je Sveti Otac. U odnosu na tragični sukob ponovno ističem riječi pape Pavla VI. koje je izrekao u listopadu 1965. godine, u Organizaciji ujedinjenih naroda: „Ne više jedni protiv drugih, nikada više! … Ako želite biti braća, pustite oružje iz svojih ruku“. Pred naporima koji se ulažu kako bi se konačno postigao prekid vatre te pravedno i trajno rješenje sukoba, ponavljam, kako je kazao moj neposredni predhodnik Ivan Pavao II., da je tijek događaja moguće promijeniti kada prevladaju razum, dobra volja, povjerenje u drugoga, te ostvarivanje preuzetih obvezâ i suradnja među odgovornim partnerima. Svima ponovno upućujem poziv da ojačaju molitvu kako bi izmolili željeni dar mira – kazao je Sveti Otac. Nastavljajući nadalje, današnjom katehezom, niz svojih pouka o odnosu između apostolâ i Crkve, Sveti je Otac prešao s lika apostola Ivana, o kojemu je govorio prije ljetnoga odmora, na sjajnu intuiciju koja je uporište cjelokupnoga apostolova djela, a to je da je Bog ljubav. Riječ je – kako je pojasnio Sveti Otac – o karakterističnom sadržaju ne samo Evanđelja i Ivanovih poslanica, već je to činjenica svojstvena cijelome kršćanstvu, koje se zbog toga razlikuje od drugih religijâ u kojima je vrlo teško pronaći takve tekstove. Ivan ne govori o Božjoj ljubavi na apstraktan način, nego na konkretan, koji svaka osoba može provjeriti, i pritom razlikuje tri trenutka koji ju obilježavaju: Ljubav, sama Božja bit; ulazak te Ljubavi u ljudsku povijest po Isusu; i „odgovor ljubavi“ na koji je čovjek pozvan. Valja primijetiti kako se ne kaže jednostavno da „Bog ljubi“, a još manje da je „ljubav Bog“! Drugim riječima, Ivan se ne ograničava na opisivanje božanskoga djelovanja, nego ide sve do njegovih korijenâ. Osim toga, ne nastoji pripisati božansku osobinu općoj ili pak neosobnoj ljubavi; on ne polazi od ljubavi kako bi stigao do Boga, nego se izravno okreće Bogu kako bi njegovu narav označio beskrajnom dimenzijom ljubavi. Ivan time želi reći da je bitan sadržaj Boga ljubav, stoga sve ono što Bog čini, to čini iz ljubavi i s ljubavlju; iako ne možemo uvijek odmah shvatiti da je to ljubav, to je doista prava ljubav – istaknuo je Papa. S Isusom, sam je Bog taj koji se zauzeo i osobno „platio“. Stoga, zaustavljajući se u razmatranju pred tim 'viškom' ljubavi, čovjek se mora upitati koji je njegov obvezan odgovor. Kao primatelji ljubavi koja nas pretječe i nadilazi – napomenuo je Sveti Otac – pozvani smo na zalaganje oko djelatnoga odgovora, koji, kako bi bio odgovarajući, ne može biti ništa drugo nego odgovor ljubavi. Novi je to odgovor kao što je nova Isusova Zapovijed, kojom traži da ljubimo druge ne kao što ljubimo same sebe, već kao što nas je On, Krist, ljubio. Upravo tako ljubav postaje doista kršćanska, kako u smislu da ona treba biti usmjerena prema svima bez razlike, tako, i ponajviše, u smislu da treba biti spremna na krajnje posljedice, nemajući druge mjere doli biti bez mjere. One Isusove riječi, "kao što sam ja ljubio vas", pozivaju nas, ali nas i uznemiruju; one su kristološki cilj koji se može činiti nedostižnim, no istovremeno je i poticaj koji nam ne dopušta zadovoljiti se onim što smo do sada ostvarili. Molimo se Ocu kako bismo to mogli intenzivno živjeti, pa i na nesavršen način, ali da to ipak prenesemo na one koje susrećemo na svome putu – dodao je Sveti Otac. Na kraju audijencije Papa se spomenuo Terezije Benedikte od Križa, odnosno Edith Stein, suzaštitnice Europe, čiji liturgijski spomen Crkva danas slavi. Neka ova herojska svjedokinja Evanđelja svima pomogne pouzdati se uvijek u Krista i utjeloviti u vlastitome životu Njegovu poruku spasenja – napomenuo je Sveti Otac.