Papa uputio poruku sudionicima III. afričkog skupa Međunarodnoga foruma Katoličke akcije

(08. kolovoza 2006. – RV) Veliki španjolski svetac, Dominik Guzman, utemeljitelj Reda braće propovjednika, poznatijih kao Dominikanci, u središtu je današnjega liturgijskog spomena Crkve. U dnevnim se molitvama toga sveca spominje kao velikoga propovjednika Božje Istine. Tema evanđeoske istine oduvijek je jedna od najdražih u naučavanju pape Benedikta XVI. Nije mogao ni zamisliti, prije 29 godina, da će geslo kojim je namjeravao popratiti vlastitu pastirsku službu, jednoga dana postati kompas njegova papinskoga naučavanja. U ožujku 1977. godine, novoizabrani nadbiskup Münchena i Freisinga Joseph Ratzinger, za svoju je novu službu, na koju ga je pozvao Pavao VI., kao izraz-vodilju izabrao geslo „Cooperatores veritatis“, suradnici istine. Pastir dušâ i sjajan teolog, koji zajedno postoje u njemu, tijekom godina se oblikuju oko te nezaobilazne potrebe svjedočenja istine o Bogu, koju je Krist objavio ljudima.
Nakon što je izabran za Papu, ta potreba još više jača, i za Crkvu poprima univerzalnu valjanost. Papi Benediktu XVI. je jasno da lik biskupa, kao čuvara evanđeoske istine, brojni kršćani 21. stoljeća trebaju ponovno otkriti. Tako opća audijencija srijedom postaje povlašteno mjesto i prostor za „ponovnu katehizaciju“ vjernika o odnosu koji povezuje Crkvu apostolâ s biskupima. Tijekom opće audijencije 5. travnja ove godine, Sveti je Otac istaknuo kako je Crkva ljubavi, također Crkva istine, shvaćena prije svega kao vjernost Evanđelju koje je Gospodin Isus povjerio svojima. Međutim, kako bi obitelj Božje djece živjela sjedinjena i u miru, - primijetio je nadalje Sveti Otac – treba joj netko tko će ju čuvati u istini i voditi mudrim i pouzdanim rasuđivanjem. Zadaća je biskupâ, nasljednikâ apostolâ, u tom smislu prije svega, služba ljubavi. A ljubav koju oni trebaju živjeti i promicati neodvojiva je od istine koju čuvaju (…) Sve to, što vidimo u Crkvi koja se rađa, potiče nas da se molimo za nasljednike apostolâ, za sve biskupe i Petrove nasljednike, kako bi stvarno zajedno bili čuvari istine i ljubavi; kako bi u tom smislu doista bili apostoli Krista, te kako se Njegovo svjetlo u Crkvi i u svijetu ne bi nikada ugasilo – napomenuo je Papa.
Crkva ljubavi je također Crkva istine – ta rečenica izražava još jedan temeljni vidik naučavanja pape Benedikta XVI., a to je središnji položaj Božje ljubavi u životu vjere. Nije slučajno njegova prva enciklika posvećena temi Bog – Ljubav. Na koji način ljubav ulazi u navještaj istine, Sveti je Otac pojasnio 26. svibnja ove godine, kada se u Czestochowi susreo s redovnicima, sjemeništarcima i predstavnicima crkvenih pokretâ. Evanđeosku mudrost valja donijeti u svijet kulture i rada, u svijet medijâ i politike, u svijet obiteljskoga i društvenoga života, ali na zreo, a ne na djetinji ili agresivni način – upozorio je Papa. Osim toga, samo nekoliko je sati prije toga, tijekom Svete Mise u Varšavi, Sveti Otac kazao kako ne samo biskupi i svećenici, nego je svaki kršćanin dužan stalno uspoređivati vlastita uvjerenja s naukom Evanđelja i crkvene tradicije, u zalaganju ostati vjeran Kristovoj riječi, pa i kada je ona zahtjevna i ljudski teško shvatljiva. Ne smijemo popustiti kušnji relativizma ili subjektivnoga i selektivnoga tumačenja Svetoga pisma. Samo nas cjelovita istina može otvoriti za prianjanje uz Krista umrloga i uskrsloga za naše spasenje – dodao je Sveti Otac.
Na skupu Rimske biskupije pak, organiziranome prije dva mjeseca na temu „Radost vjere“, papa Benedikt XVI. je izričito pozvao sve na pastoral inteligencije, u svrhu djelatnoga i privlačnoga navještaja, posebice mladima. U odgoju novih naraštaja ne trebamo se stoga bojati uspoređivanja istine vjere s istinskim napretkom ljudske spoznaje. Znanstveni je napredak danas vrlo brz i nerijetko je prikazan kao oprečan vjerskim tvrdnjama, čime se prouzrokuje zbunjenost i čini težim prihvat kršćanske istine. Dijalog između vjere i razuma, ako je vođen iskreno i ozbiljno, daje mogućnost za djelotvornije i uvjerljivije shvaćanje razboritosti vjere u Boga – ne u bilo kojega Boga, nego u Boga koji se objavio u Isusu Kristu – kao i za pokazivanje da se u samome Isusu Kristu nalazi ispunjenje svake istinske ljudske težnje – napomenuo je Sveti Otac.
(8. kolovoza 2006 – RV) Vjerovati znači pripadati Gospodinu, biti osvojen njegovom ljubavi, zauzimati se da s Njim i po Njemu, budemo svjetlo i sol zemlje, kvasac društva – stoji u poruci pape Benedikta XVI., koju je potpisao državni tajnik kardinal Angelo Sodano, a upućenoj sudionicima III. afričkog skupa Međunarodnoga foruma Katoličke akcije, koji se održava u gradu Lugazi u Ugandi. Skup se održava pod geslom „Izvezite na pučinu i ne bojte se budućnosti – budućnost kršćanstva u Africi i u svijetu“, a zamišljen je kao priprema za II. posebnu skupštinu biskupske sinode za Afriku. Sveti Otac u poruci poziva na sjećanje svetih ugandskih mučenika iz Namugonga, kako bi potvrdili izbor nasljedovanja tih laika kršćana koji su svjedočili svoju vjeru sve do prolijevanja krvi za Evanđelje. Vrhunac će skupa biti svečano euharistijsko slavlje u svetištu Namugonga, gdje su koncem 19. stoljeća mučeničkom smrću preminuli Karlo Lwanga i drugovi. Za njih – stoji u poruci – Isus Krist nije bio neodređena apstraktna vrednota, nego živa i stvarna Osoba, apsolutno posebna osoba, za koju svaki kršćanin može s apostolom Pavlom reći: ljubio me je, i sebe samoga je dao za mene. Vjerovati – stoji nadalje u poruci – u stvari znači pripadati Gospodinu, biti osvojeni njegovom ljubavlju, zauzimati se da s Njim i po Njemu budemo svjetlo i sol zemlje, kvasac društva. Samo tako kršćani laici mogu dati svoj posebni prinos u izgradnji civilizacije ljubavi. Papa osim toga podsjeća na trostruki program pape Pavla VI., očitovan 1969. godine tijekom apostolskog posjeta Ugandi. U svetištu Namugonga, papa Montini je pozvao vjernike da ljube Krista, da budu vjerni Crkvi te da budu snažni i hrabri, u sreći u radosti. Potom je Benedikt XVI. ohrabrio članove Katoličke akcije, zauzete u provođenju trostrukoga mandata koji im je 5. rujna Ivan Pavao II. povjerio u Loretu: to jest kontemplacije, zajedništva i poslanja. Papa Benedikt XVI. ih potiče da životom vjere i hvalom Bogu očituju kako su svi kršćani pozvani na mistično jedinstvo s Kristom. Osim toga hrabri ih da njeguju duhovnost zajedništva živeći ponizno i sa zahvalnošću u svetoj Crkvi, u skladu s pastirima i cijelim Božjim narodom. Na koncu ih poziva da svjedoče ljepotu žive vjere, koja preoblikuje svagdašnji život i predlaže se na privlačiv način onima koji se pitaju o razlozima nade koju mi kršćani imamo u sebi. Na koncu poruke Sveti je Otac sudionicima skupa udijelio posebni apostolski blagoslov, jamčeći molitvu kako bi Katolička akcija rasla i širila se u afričkim crkvenim zajednicama.
Govoreći o izazovima za budućnost kršćanstva na afričkome kontinentu u razgovoru za našu radio postaju, biskup Francesco Lambiasi, crkveni asistent Međunarodnoga foruma Katoličke akcije, kazao je da je prvi izazov međuvjerski dijalog, jer se u Africi doista šire kršćanstvo i katoličanstvo, ali naglo nastaju i različite sekte, te je posebice u porastu islam. Mislim da je prije svega potrebna jasnoća oko uvjeta za dijalog, o kojima je govorio Ivan Pavao II., a to su: iskrenost, odanost, sloboda i uzajamno poštovanje; osim toga od kršćana i katolika se zahtijeva vjernost Evanđelju te raspoloživost za dijalog kako bi vidjeli koje mogu biti dodirne točke s islamom. Naravno islam ne treba miješati s terorizmom, s njegovim ekstremnim i fundamentalističkim izdancima – pojasnio je biskup. Na upit kako naviještati Kristovu poruku poštujući lokalne kulture i tradicije, kazao je kako to treba činiti slobodno i neopterećeno, te s odvažnošću onoga tko zna da ga Krist šalje navijestiti radosnu vijest. Evanđelje mira i radosti ne može biti neprihvaćeno u afričkoj kulturi. Ali, sve to zahtijeva duboki sklad s raznim očitovanjima te kulture, kao i posebnu pozornost u cijelome tom kulturnom okružju koje treba biti tlo na koje će pasti evanđeosko sjeme kako bi proklijalo i urodilo plodom – zaključio je biskup Lambiasi.