(04. kolovoza 2006. – RV) Danas je završeno hodočašće isusovačke obitelji u Francuskoj.
Oko 400 isusovaca, tisuću redovnica i 4 tisuće laika vezanih za Družbu Isusovu okupili
su se u marijanskom svetištu Lourdesu. Slaveći Euharistiju s 300 mladih u spomen na
blaženoga Petra Fabera, vrhovni poglavar Družbe otac Peter-Hans Kolvenbach, želio
je podsjetiti na uzor francuskoga isusovca. Tijekom svoga kratkog, ali bogatog života,
blaženik je mogao otkriti da Bog govori i želi govoriti preko nas. Poznajemo, kao
i Petar Faber, svoje granice i slabosti; bit će svaki dan opiranja i teškoća, ali
Gospodin je uvijek spreman osloboditi nas od njih – istaknuo je otac Kolvenbach. Pothvat
se odvijao pod geslom „Prijatelji u Gospodinu“, a nakana mu je bila otkriti prijateljstvo
na iskustvu svetoga Ignacija, Franje Ksaverskoga i blaženoga Petra Fabera. Ovo je
hodočašće bilo jedan od znakovitijih trenutaka jubilarne godine, odnosno proslave
500. obljetnice rođenja svetoga Franje Ksaverskoga i blaženoga Petra Fabera, te 450.
obljetnice preminuća svetoga Ignacija Lojolskoga. Isusovci u Libanonu potaknuli
su suradnike, studente, sjemeništarce, i bivše studente raznih odgojnih instituta
kako bi vlastite strukture stavili na raspolaganje izbjeglicama. U toj zemlji ima
više od 800 tisuća izbjeglica, a sa zaoštravanjem krize svaki dan ih je sve više.
Studenti i profesori zavoda Notre-Dame u Jamhouru, na raspolaganju su izbjeglicama
i pružaju im potporu u prihvatnim centrima jugoistočno od Beiruta, kojima upravlja
libanonski Caritas. Otac Salim Daccache, ravnatelj spomenutoga zavoda, radi s bivšim
studentima i donatorima kako bi osigurao potporu za 600 kršćanskih obitelji, koje
su potražile sklonište na brdu Libano, nedaleko od Beiruta. Taj broj će sigurno porasti
jer kršćani napuštaju svoja sela. Glavni problem u organiziranju pomoći jest raspršenost
izbjeglih. Nakon dijeljenja hitne potpore, cilj je zadovoljiti njihove sekundarne
potrebe te im zajamčiti i prikladnu psihološku pomoć – kazao je ravnatelj zavoda.
U bolivijskim će se školama i dalje predavati katolički vjeronauk – stoji
u zajedničkome priopćenju, bolivijskoga predsjednika Eva Moralesa i predsjednika Bolivijske
biskupske konferencije kardinala Julia Terrazasa Sandovala. Završila je dakle sporazumom
polemika o reformi obrazovanja u Boliviji, koja je izbila nakon što je Vlada predložila
zamjenu vjeronauka s poučavanjem povijesti religija, koje bi uključivalo vjersku praksu
prekolumbijskih domorodaca. Vlada i Katolička Crkva – stoji u priopćenju objavljenome
nakon nedjeljnoga susreta između nacionalnih vlasti i bolivijskoga episkopata – izrazili
su zajedničko uvjerenje o potrebi očuvanja predavanja religije, u poštivanju postojeće
vjerske slobode u zemlji. Država i Crkva – stoji nadalje u priopćenju – slažu se u
poštivanju vjerske slobode, vjere i duhovnosti, te pozivaju urede, organizacije i
institucije da obogate završni dokument Drugoga nacionalnog kongresa o obrazovanju,
kako bi na taj način jamčili odgoj koji čini slobodnima. Rasprava koja
se u Europi vodi o embrionalnim matičnim stanicama dokazuje, još jedanput, da se tako
važna pitanja ne mogu riješiti s preoblikom ljudskoga embrija u sredstvo – stoji u
priopćenju Francuske biskupske konferencije objavljenom nakon objavljivanja u Parlamentu
izvješća na temu „Matične stanice i etički odabiri“. Prema mišljenju biskupâ, brojni
dijelovi toga dokumenta ne mogu ne pobuditi nemir kod onih koji na srcu imaju cjelokupno
dostojanstvo ljudske osobe. Igrom riječi pitanje se ne rješava, niti raduje mišljenje
kako treba podupirati znanstveno istraživanje na odraslim matičnim stanicama, ako
se jednak fond namjenjuje za istraživanje na embrionalnim i odraslim matičnim stanicama.
Otuda želja francuskih biskupa da oštroumnost znanstvenika pronađe, strogo poštujući
ljudsko dostojanstvo, putove medicinskoga napretka, umjesto svođenja embrija na jednostavno
sredstvo za istraživanje. (04. kolovoza 2006. – RV) U cijeloj se Europi
kao i u svijetu moli za mir na Bliskome istoku. Biskupija Paisley, u Velikoj Britaniji,
zauzela se moliti sve do svršetka rata – prenijela je agencija Fides. Njezin biskup
Philip Tartaglia pozvao je sve župe „da svaki dan posvete trenutak zajedničkoj molitvi
za mir“. Slični pothvati i apeli pristižu iz drugih udruga i europskih Crkava. Francuska
udruga 'Pax Christi' primjerice zaziva posredovanje međunarodne zajednice uvjerena
da je „takav zahvat humanitarna dužnost“. Povjerenstvo za pravdu i društvene poslove
Irske biskupske konferencije traži od irske Vlade da potrebitima pruži neposrednu
pomoć, izražavajući „bezrezervnu osudu terorističkih akcija Hezbollaha i zemalja koje
ga podupiru“, ne opravdavajući pritom izraelski vojni odgovor na otmicu dvojice vojnika.
O sukobu se očitovala i Konferencija europskih Crkava i pozvala sve na molitvu za
mir, na poseban način 6. kolovoza, kada se obilježava šezdeset prva obljetnica bacanja
atomske bombe na Hirošimu.