2006-08-04 18:48:08

Vijesti iz Crkve u svijetu


(04. kolovoza 2006. – RV) Danas je završeno hodočašće isusovačke obitelji u Francuskoj. Oko 400 isusovaca, tisuću redovnica i 4 tisuće laika vezanih za Družbu Isusovu okupili su se u marijanskom svetištu Lourdesu. Slaveći Euharistiju s 300 mladih u spomen na blaženoga Petra Fabera, vrhovni poglavar Družbe otac Peter-Hans Kolvenbach, želio je podsjetiti na uzor francuskoga isusovca. Tijekom svoga kratkog, ali bogatog života, blaženik je mogao otkriti da Bog govori i želi govoriti preko nas. Poznajemo, kao i Petar Faber, svoje granice i slabosti; bit će svaki dan opiranja i teškoća, ali Gospodin je uvijek spreman osloboditi nas od njih – istaknuo je otac Kolvenbach. Pothvat se odvijao pod geslom „Prijatelji u Gospodinu“, a nakana mu je bila otkriti prijateljstvo na iskustvu svetoga Ignacija, Franje Ksaverskoga i blaženoga Petra Fabera. Ovo je hodočašće bilo jedan od znakovitijih trenutaka jubilarne godine, odnosno proslave 500. obljetnice rođenja svetoga Franje Ksaverskoga i blaženoga Petra Fabera, te 450. obljetnice preminuća svetoga Ignacija Lojolskoga.
Isusovci u Libanonu potaknuli su suradnike, studente, sjemeništarce, i bivše studente raznih odgojnih instituta kako bi vlastite strukture stavili na raspolaganje izbjeglicama. U toj zemlji ima više od 800 tisuća izbjeglica, a sa zaoštravanjem krize svaki dan ih je sve više. Studenti i profesori zavoda Notre-Dame u Jamhouru, na raspolaganju su izbjeglicama i pružaju im potporu u prihvatnim centrima jugoistočno od Beiruta, kojima upravlja libanonski Caritas. Otac Salim Daccache, ravnatelj spomenutoga zavoda, radi s bivšim studentima i donatorima kako bi osigurao potporu za 600 kršćanskih obitelji, koje su potražile sklonište na brdu Libano, nedaleko od Beiruta. Taj broj će sigurno porasti jer kršćani napuštaju svoja sela. Glavni problem u organiziranju pomoći jest raspršenost izbjeglih. Nakon dijeljenja hitne potpore, cilj je zadovoljiti njihove sekundarne potrebe te im zajamčiti i prikladnu psihološku pomoć – kazao je ravnatelj zavoda.
U bolivijskim će se školama i dalje predavati katolički vjeronauk – stoji u zajedničkome priopćenju, bolivijskoga predsjednika Eva Moralesa i predsjednika Bolivijske biskupske konferencije kardinala Julia Terrazasa Sandovala. Završila je dakle sporazumom polemika o reformi obrazovanja u Boliviji, koja je izbila nakon što je Vlada predložila zamjenu vjeronauka s poučavanjem povijesti religija, koje bi uključivalo vjersku praksu prekolumbijskih domorodaca. Vlada i Katolička Crkva – stoji u priopćenju objavljenome nakon nedjeljnoga susreta između nacionalnih vlasti i bolivijskoga episkopata – izrazili su zajedničko uvjerenje o potrebi očuvanja predavanja religije, u poštivanju postojeće vjerske slobode u zemlji. Država i Crkva – stoji nadalje u priopćenju – slažu se u poštivanju vjerske slobode, vjere i duhovnosti, te pozivaju urede, organizacije i institucije da obogate završni dokument Drugoga nacionalnog kongresa o obrazovanju, kako bi na taj način jamčili odgoj koji čini slobodnima.
Rasprava koja se u Europi vodi o embrionalnim matičnim stanicama dokazuje, još jedanput, da se tako važna pitanja ne mogu riješiti s preoblikom ljudskoga embrija u sredstvo – stoji u priopćenju Francuske biskupske konferencije objavljenom nakon objavljivanja u Parlamentu izvješća na temu „Matične stanice i etički odabiri“. Prema mišljenju biskupâ, brojni dijelovi toga dokumenta ne mogu ne pobuditi nemir kod onih koji na srcu imaju cjelokupno dostojanstvo ljudske osobe. Igrom riječi pitanje se ne rješava, niti raduje mišljenje kako treba podupirati znanstveno istraživanje na odraslim matičnim stanicama, ako se jednak fond namjenjuje za istraživanje na embrionalnim i odraslim matičnim stanicama. Otuda želja francuskih biskupa da oštroumnost znanstvenika pronađe, strogo poštujući ljudsko dostojanstvo, putove medicinskoga napretka, umjesto svođenja embrija na jednostavno sredstvo za istraživanje.
(04. kolovoza 2006. – RV) U cijeloj se Europi kao i u svijetu moli za mir na Bliskome istoku. Biskupija Paisley, u Velikoj Britaniji, zauzela se moliti sve do svršetka rata – prenijela je agencija Fides. Njezin biskup Philip Tartaglia pozvao je sve župe „da svaki dan posvete trenutak zajedničkoj molitvi za mir“. Slični pothvati i apeli pristižu iz drugih udruga i europskih Crkava. Francuska udruga 'Pax Christi' primjerice zaziva posredovanje međunarodne zajednice uvjerena da je „takav zahvat humanitarna dužnost“. Povjerenstvo za pravdu i društvene poslove Irske biskupske konferencije traži od irske Vlade da potrebitima pruži neposrednu pomoć, izražavajući „bezrezervnu osudu terorističkih akcija Hezbollaha i zemalja koje ga podupiru“, ne opravdavajući pritom izraelski vojni odgovor na otmicu dvojice vojnika. O sukobu se očitovala i Konferencija europskih Crkava i pozvala sve na molitvu za mir, na poseban način 6. kolovoza, kada se obilježava šezdeset prva obljetnica bacanja atomske bombe na Hirošimu.







All the contents on this site are copyrighted ©.