Papa moli za Bliski istok

(30. srpnja 2006. – RV) Nemojmo šutjeti, učinimo sve moguće kako bismo doprli do ušiju moćnika – ponovni je apel pape Benedikta XVI. za mir na Bliskome istoku, koji je uputio prije povratka u Rim, a na koncu odmora provedenoga u Les Combesu, u talijanskoj pokrajini Valle d'Aosta. Glavno je sredstvo molitva, - dodao je Papa – i naravno, to je krik upućen ne samo Bogu, nego i ljudima. Vrijeme koje je Sveti Otac proveo u Les Combesu, posvetio je odmoru i čitanju, ali je ono ponajviše bilo obilježeno brigom zbog tragičnih događaja na Bliskome istoku, te molitvom za mir, kako bi se on uspostavio – kako je više puta ponovio Sveti Otac – još danas. Sveti je Otac u prigodi nedjeljnih podnevnih nagovora, 16. i 23. srpnja, uputio snažne apele za prekid oružanih sukoba i slanje humanitarne pomoći, te kako bi se uz potporu međunarodne zajednice, odvažnim dijalogom izgradio pravedan i trajan mir. U tu je svrhu, nedjelju 23. srpnja, Papa proglasio Danom molitve i pokore za mir na Bliskome istoku. Toga su se dana vjernici iz cijeloga svijeta sjedinili s izmučenim narodima koji trpe zbog rata, te se molili kako bi od Boga isprosili dar mira.
(30. srpnja 2006. – RV) Kao što je navijestila izraelska Vlada nakon rimskoga summita, u Libanonu je započela nova, žestoka vojna operacija izraelske vojske. Izraelske zračne snage nastavljaju bombardirati jug Libanona i dolinu Bekaa, a na izraelske napade Hezbollah odgovara raketiranjem Galileje. Libanonski ministar zdravstva je izjavio kako je od početka izraelskoga napada ubijeno više od 600 Libanonaca, dok izraelski izvori govore o pogibiji pedeset izraelskih građana. Što se pak tiče političkoga previranja, američki je Predsjednik potvrdio svoje protivljenje „lažnome miru“, odnosno primirju koje se neće pozabaviti uzrocima sukoba između Izraela i Hezbollaha. Plavi šljemovi, raspoređeni u pograničnom području, nisu uspjeli spriječiti napade na Izrael – kazao je Dan Gillerman, izraelski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima, isključujući mogućnost da Ujedinjeni narodi budu na čelu eventualnih međunarodnih mirovnih snaga u Libanonu. Izrael je također odbacio zahtjev za otvaranje zajedničke istrage o pogibiji, u jednome izraelskom napadu, četvorice promatrača Ujedinjenih naroda. Velika zabrinutost za stanje izbjeglica dolazi iz UNICEF-a, prema čijim podacima ih ima više od 700 tisuća. Uz civilno stanovništvo u teškom se stanju nalazi na tisuće stranih radnika koji žive u Libanonu. O njihovoj se situaciji govori u dokumentu Papinskoga vijeća za pastoral selilaca i putnika, objavljenom u prigodi Rimske konferencije o Libanonu. U razgovoru za našu radio postaju, nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik Papinskoga vijeća, kazao je kako se želi upozoriti na stanje stranih radnika u Libanonu koji su ostali uhvaćeni u zamku oružanoga sukoba. Posebno smo zabrinuti za radnike iz afričkih i azijskih zemalja, o kojima nitko ne vodi računa. U Libanonu ima također oko 20 tisuća azilanata iz Sudana i Iraka koji se veoma teško nose s posljedicama sukoba. Uputili smo apel Siriji da za Libanonce, strane radnike i izbjeglice omogući što lakši ulaz. Svemu ovome treba pridodati i veliko palestinsko pitanje. To su različite stvarnosti koje treba skupa analizirati, poglavito ako imamo na umu kako oko 10% libanonskoga stanovništva čine Palestinci – istaknuo je nadbiskup. Na primjedbu kako je Izrael otvorio za humanitarnu pomoć zračnu luku u Beirutu, nadbiskup je odgovorio kako je to znak dobre volje, barem što se tiče civila, koji su nevine žrtve ovoga sukoba. Humanitarni su koridori i raspoloživost da ih se otvori sigurno veoma važni. S druge pak strane, ako čak pomoć i može stići u bejrutsku zračnu luku, ostaje pitanje njezinoga dijeljenja. Poznato je da su izraelska bombardiranja oštetila prometnice i libanonske zračne luke. Dakle, problem je kako podijeliti pomoć – primijetio je nadbiskup i dodao kako priželjkuje početak dijaloga u svrhu obustave borbenoga djelovanja i oslobađanja izraelskih vojnika. Vjerujem da je u tome problem, jer jedni žele jednu stvar, drugi pak žele drugu. Kao znak dobre volje možda bi trebalo nastojati staviti skupa obadvije stvari. Naravno, poželjan je globalni pregovor koji će voditi računa o budućnosti Izraela, Libanona i Palestine; dakle žurno je da svi priznaju Izrael, zatim mogućnost države za Palestince i poštivanje suverenosti i slobode Libanona – zaključio je nadbiskup Marchetto.