Crkva u svijetu

Treba odgovoriti na potrebe i slojevita iščekivanja peruanskoga naroda, ali, na prvom mjestu, nužna je svijest o činjenici kako narod nema povjerenja u državne institucije niti u političku klasu – stoji u poruci nadbiskupa Hectora Miguela C. Vidartea, predsjednika Peruanske biskupske konferencije, upućenoj novoizabranome predsjedniku Alanu Garciji, državnom Parlamentu i Vladi. Prvi put u povijesti Perua, šest žena sjedi u Vijeću ministara, koje će predvoditi Jorge del Castello. Nadbiskup Vidarte poziva na primjerno vladanje kako bi korupcija, nekažnjivost te osobni i stranački probitak ustupili mjesto kvalitetnom upravljanju općim dobrom. Premda je istina da su u okviru formalne demokracije napravljeni veliki napreci, činjenica je da još dosta treba napraviti kad je riječ o stvarnoj demokraciji – stoji u poruci. Po mišljenju biskupa zemlja kao Perù gdje polovica stanovništva trpi zbog siromaštva, s većinom mladih koji misle samo na iseljavanje, s visokoobrazovanim nezaposlenim profesionalcima, „ne može si dopustiti socijalne pokuse ili nepromišljena provjeravanja“. Treba naprotiv postaviti čvrste temelje za sveukupni, ozbiljan i održivi razvitak, te za učvršćivanje demokratskih institucija. Nadbiskup zahtijeva od Vlade da posluša isključene iz društva i najsiromašnije kao i sve one koji strahuju kako bi Ugovor o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama mogao prouzročiti nove socijalne nejednakosti između bogatih i manje bogatih. Predsjednik biskupske konferencije preporučuje izbjegavanje porasta socijalne, gospodarske, pokrajinske i kulturne nejednakosti, te da se „državnim izborima i politikama, pravedno i kvalitetno, pristupi rješavanju žurnih problema poput zdravstva, obrazovanja, hrane, smještaja i problema djece. Što se tiče institucionalnih reformi, biskupi očekuju studije i analize, većinske i socijalne konsenzuse, poglavito u pitanjima prava na život – od njegova začetka do prirodne smrti – te ljudskih prava, demokratskoga sustava, solidarnoga suživota i mira. Dokument Biskupske konferencije svršava izravnim apelom predsjedniku Alanu Garciji, od kojega biskupi očekuju bespoštedne napore u dobrom upravljanju zemljom kakvo odgovara prilikama i potrebama naroda.
Nakon polemika i optužbi protiv Katoličke Crkve obzirom na odgojnu reformu, bolivijski predsjednik Evo Morales je potvrdio kako o osjetljivoj temi želi razgovarati s članovima Bolivijske biskupske konferencije. Nakon očitovanja biskupa o vjerskom obrazovanju u školskome sustavu, predstavnici Vlade i sam Predsjednik prošlih su dana dali razne izjave. Biskupi su, naime, kritizirali mogućnost izbacivanja katoličkoga vjeronauka iz škola, njegovu zamjenu s predavanjem povijesti religija te poučavanjem vjerskih načela domorodačkoga stanovništva. Predsjednik je stoga zatražio što skoriji susret s biskupima. Također je želio istaknuti kako je, po njegovom mišljenju, „dijalog važan. Spremni smo slušati – dodao je. Ministar obrazovanja, koji je prošlih dana oštro napao biskupe, izjavio je pak kako katolički vjeronauk u školama nije upitan, te da ništa neće biti promijenjeno.
Odgojne i obiteljske udruge u Španjolskoj prosvjeduju protiv uvođenja u školski sustav Društvenoga odgoja, koji Vlada želi uvesti kao novi predmet. Kako je prenijela agencija SIR, udruge drže kako je riječ o pokušaju Vlade da se u školama studiraju nove tipologije obitelji. Kroz predavanja bi se djeci govorilo o monorodbinskoj obitelji te o takozvanim istospolnim obiteljima. Udruge su tiskale brošuru kako bi roditelje upoznali s novim predmetom predviđenim zakonom o obrazovanju. Udruga Hazte Oir, koja predvodi prosvjed, ističe da uvođenje novoga predmeta otkriva „Vladinu namjeru poučavanja moralnih vrednota koje su odredili sadašnji političari“. Ramon Novella, član udruge, istaknuo je žurnost upoznavanja roditelja o posljedicama te odluke jer se učenicima želi prenositi ideološko poimanje suprotno vrednotama koje poučavaju roditelji. Katoličke su udruge najavile kako će se pozvati na priziv u savjesti u odnosu na poučavanje novoga predmeta.
Švicarska biskupska konferencija je, u suradnji sa Švicarskim Caritasom i Povjerenstvom za selilaštvo, sastavila dokument u kojemu traži zaštitu pravâ onih koji traže azil. U dokumentu koji su naslovili „'Ne' reviziji zakonâ o azilu i strancima – Drugačiji pogled“, biskupi su istaknuli kako svako političko i društveno djelovanje treba svim ljudima jamčiti dostojan život. Stoga se nadamo politici o azilu koja se temelji na konkretnim činjenicama, i koja vodi računa o svjetskoj stvarnosti u kojoj živimo – pojasnili su u jednome priopćenju biskupi. Biskupi su se – kako izvješćuje agencija SIR – usprotivili zakonu koji je Parlament prihvatio, a u kojemu su – kako su istaknuli biskupi – u igri temeljne vrednote društva: ljudsko dostojanstvo i prava koja mu pripadaju. Uz restriktivne mjere predviđene u prihvaćenome zakonu, više se ne poštuje dostojanstvo svake osobe. U našemu nas djelovanju trebaju voditi ljubav prema bližnjemu, opća pravednost i etičko razmišljanje – upozorili su na koncu švicarski biskupi.
U svrhu očuvanja, zaštite i obrane ljudskih prava u Africi, na tom je kontinentu ustanovljen Afrički sud za pravâ čovjeka i narodâ, a predstavljen je na rubu sastanka Afričke unije u Gambiji. Pripremljen već prije dvije godine, imenovanjima, ovih dana, 11 pravnih stručnjaka, postao je potpuno djelotvoran, a sjedište mu je u Tanzaniji. Zaštita ljudskih prava na nadnacionalnoj razini, do sada je bila zadaća Afričkoga povjerenstva za ljudska prava, te Konferencije šefova država i vladâ Afričke unije, koji su imenovali članove novoga suda.
Međuvjersko razumijevanje, uloga medija u promicanju međuvjerskoga dijaloga, te religija i multietnička društva – teme su o kojima se raspravljalo na drugom Susretu međuvjerskoga dijaloga između Azije i Europe, koji je početkom srpnja održan na Cipru. Na skupu, pod naslovom „Razumijevanje i međuvjerska suradnja za miroljubivi svijet“, okupili su se politički i vjerski vođe, akademici i stručnjaci iz 38 azijskih i europskih zemalja, a organiziran je kao nastavak prvoga susreta, održanoga prošle godine u Baliju, na temu „Jedinstvo u različitosti – izgraditi međuvjerski sklad u međunarodnoj zajednici“.