Vijesti iz Crkve i svijeta

Ekumenska povelja (Charta Oecumenica) je uporište za međusobne odnose među Crkvama – izjavili su talijanski katolici, evangelici i pravoslavci, na koncu skupa održanoga u lipnju, u Terniju na temu „Kršćani i Europa – talijanski dio Treće europske ekumenske skupštine“. U središtu skupa bila je analiza dokumenta 'Ekumenska povelja - Smjernice za rast suradnje među Crkvama u Europi', koji su 2001. godine potpisali predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija i predsjednik Konferencije europskih Crkvi. Tema skupštine – „Isus, svjetlo koje prosvjetljava svakoga čovjeka“, ostvaruje glavnu potrebu povelje, odnosno pronalaženje u Svetome pismu polazišta za suradnju među Crkvama – napomenuo je msgr. Aldo Giordano, glavni tajnik Vijeća europskih biskupskih konferencija. Pastor Jean-Arnold de Clermont, predsjednik Konferencije europskih Crkvi, dodao je pak kako se Crkve trebaju aktivno uključiti u borbu protiv straha na kojemu se temelji sadašnja zatvorenost našega kontinenta, te istaknuo kako se evanđeoska poruka temelji na nadi i jakosti koja proizlazi iz Kristove nazočnosti pokraj nas. Treći dio Treće europske ekumenske skupštine održat će se od 15. do 18. veljače sljedeće godine u Wittenbergu u Njemačkoj, a obilježit će ga susret izaslanikâ Crkvi, biskupskih konferencija i ekumenskih tijela u Europi. Vrhunac cijeloga ovoga puta bit će baš skupština, koja će se održati u Sibiuu u Rumunjskoj, od 4. do 9. rujna 2007. godine, i na kojoj će sudjelovati oko 2500 izaslanika Crkvi u Europi.
U Rabatu u Maroku, polovicom srpnja je, na svršetku euro-afričke konferencije o selilaštvu i razvoju usvojena deklaracija koja zemlje podrijetla kao i zemlje useljenja obvezuje na suradnju u pitanju selilaštva. Cilj je deklaracije uspostaviti suradnju među državama kako bi se djelotvorno i dogovorno rješavalo probleme selilaštva poštujući temeljna prava i dostojanstvo selilaca. Promicanje razvoja i suzbijanje sukoba u zemljama odakle potječu selioci; unaprjeđenje školskoga i profesionalnog obrazovanja; nadzor ilegalnosti i granica, glavne su točke drugog dokumenta sastavljenoga u Maroku. Riječ je o Akcijskome planu koji predviđa suradnju u otvaranju radnih mjesta, smanjenju troškova na slanje novca u zemlje podrijetla te o mjerama protiv bježanja mozgova u bogate zemlje. Dogovoreno je da se pod nadzorom Ujedinjenih naroda u tranzitnim zemljama otvore stalni uredi za motrenje te ustanovi posebna policija koja će rješavati krizna stanja. Zemlje useljavanja su Akcijskim planom postigle jamstva o ubrzanju pregovora za multilateralne sporazume o povratku ilegalnih useljenika, te jamstva o poštivanju ljudskih prava i suradnje između policije i sudskih vlasti. U tu će svrhu biti ustanovljene baze podataka za bržu identifikaciju ilegalaca. Akcijski plan i Deklaracija izazvale su oštre kritike europskih nevladinih udruga i nekih političkih stranaka, koje su afrički summit proglasile neuspjelim, jer nije usvojio nijednu stvarnu mjeru u borbi protiv siromaštva, a i stoga jer nisu bile nazočne neke važne zemlje poput Alžira. U Maroku su zbog toga brojne nevladine udruge održale prosvjed pred državnim parlamentom.
Više od stotinu tisuća afganistanskih izbjeglica, iz Pakistana se tijekom godine vratilo u Afganistan – stoji u priopćenju Ureda visokoga povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice. Prema objavljenim podacima najviše se vratilo visokokvalificiranoga osoblja: inženjera, medicinskoga osoblja i obrazovnoga kadra. Iz Pakistana se dosad više od dva milijuna i 800 tisuća osoba vratilo u Afganistan, a iz Irana ih se vratilo više od milijun i 400 tisuća. Procjenjuje se kako u Pakistanu još ima oko 2 i pol milijuna afganistanskih izbjeglica, a u Iranu oko 900 tisuća. Dragovoljni povratak se odvija u okvirima sporazuma između Afganistana i Ureda visokoga povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, te posebnoga sporazuma između Pakistana i Irana.
U indijskome gradu Shivani, 30. lipnja je skupina hinduističkih fanatika zapalila namještaj u jednoj pentekostalnoj crkvi, uništila 150 Biblija i knjiga himana, te zaprijetila smrću pastoru koji se skrbi za crkvu – objavila je agencija AsiaNews. Zabrinuti smo zbog velikoga broja napada do kojih dolazi u Madhya Pradeshu – kazao je otac Anand Mttungal, glasnogovornik Katoličke biskupske konferencije, te dodao kako je sve više ovakvih napada, a ekstremisti su čak silovali dvije žene kako bi ih primorali da napuste kršćanstvo. Pa ipak, progoni su uvijek ojačali vjeru i kršćanske zajednice; svi smo na nogama i zbliženi, kako bismo se borili protiv tih oblika nasilja – dodao je otac Mttungal.