(21. srpnja 2006. – RV) Mir na Bliskome istoku u srcu je pape Benedikta XVI. Iz Valle
d'Aosta, gdje provodi odmor, Papa stalno prati razvoj izraelsko-libanonske krize,
i moli se za sve koji trpe, i koji su pogođeni okrutnim sukobom. Sveti Otac, osim
toga, traži od svih vjernika da se mole kako bi se postigao mir koji narodi Bliskoga
istoka toliko žele. Jučer je pak naviješten Dan molitve i pokore, zakazan za nedjelju,
23. srpnja, a koji je želio Sveti Otac, koji je ovih dana više puta svoje misli uputio
narodima koji trpe zbog rata. Papa je više puta tijekom odmora izrazio i pokazao
svoju zabrinutost, pozivajući na molitvu pa i onda kada je susretao novinare na povratku
sa šetnji – kazao je u razgovoru za Vatikanski radio Salvatore Mazza, dopisnik talijanskoga
katoličkog dnevnika 'Avvenire'. Sveti je Otac u tim prigodama napomenuo također kako
se u svemu slaže sa završnim priopćenjem sa sastanka zemalja skupine G8, kojemu bi
– kako je kazao – dodao važnost molitve. Ova odluka da nedjelju proglasi danom molitve
za mir je, rekao bih, na neki način zbroj svih ovih njegovih izjava, kao i onih improviziranih,
a među kojima je najsnažnija bila ona tijekom nedjeljnoga podnevnog nagovora prošle
nedjelje. Osvrnuvši se nadalje na, ovih dana objavljenu, temu sljedećega Svjetskog
dana mira, u čijem je središtu ljudsko biće, Salvatore Mazza je istaknuo jasnu vezu
između prošlogodišnje poruke mira, enciklike „Bog je ljubav“ i ovoga isticanja da
je poštovanje osobe temelj mira. Na neki način to može izgledati kao očekivano razmišljanje,
međutim, gledajući ovo što se događa u svijetu, ono to nije – kazao je Salvatore Mazza,
te na koncu napomenuo kako Papa ističe da je apsolutno potrebno osobu ponovno staviti
u središnji položaj. Proglašenje sljedeće nedjelje Danom molitve za mir na Bliskome
istoku, libanonski je narod primio sa zahvalnošću. Riječ je o vrlo važnoj stvari –
kazao je u razgovoru za našu radio postaju Naji Abi Assi, libanonski veleposlanik
pri Svetoj Stolici. Ljudi smo koji vjeruju u Boga i Njegovu dobrotu, vjerujemo u ljudsku
solidarnost koja se može ostvariti kroz hod u molitvi, te držimo da je krajnje važno
da nada uspije probuditi naše savjesti. Potrebno je suočiti se s pitanjima s ljudskoga
i moralnoga stajališta, a ne uvijek s političkoga, ili stajališta u kojemu nema osjećaja
– kazao je veleposlanik te istaknuo kako je u ovome trenutku prioritet libanonske
Vlade odmah uspostaviti prekid vatre, pa makar samo humanitarni prekid vatre, koji
bi dopustio otvaranje humanitarnoga koridora za pomoć pučanstvu. Msgr. Béchara Raï,
maronitski nadbiskup Byblosa, istaknuo je pak kako, prema postojećim podacima, ima
oko pola milijuna izbjeglica, međutim, u ovom su trenutku svi putovi blokirani zbog
čega nije moguće dostaviti pomoć potrebitima. (21. srpnja 2006. – RV) Izraelski
vojni zrakoplovi nastavljaju bombardirati južni Libanon. Posljednje službeno izvješće
govori o 330 poginulih osoba. Promatrači drže kako napadi iz zraka pripremaju kopnenu
invaziju izraelske vojske, koja je uputila apel stanovništvu da napusti ta područja.
Osim toga Izrael je stavio u stanje pripravnosti svoje rezervne snage. Iako s manjom
žestinom Hezbollah i dalje napada Haifu. Prema izvorima izraelske vojske pogođen je
položaj plavih šljemova, mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Stranci užurbano napuštaju
ratom zahvaćena područja, želja je svih što prije stići do Cipra. Izraelski je Premijer
prihvatio međunarodni prijedlog otvaranja humanitarnoga koridora između Libanona i
Cipra, ali je upozorio kako će rat dugo trajati. U međuvremenu je Izrael povukao svoje
snage iz pojasa Gaze. Nakon trodnevnih vojnih operacija u tom je području poginulo
oko 20 Palestinaca. O bliskoistočnoj krizi jučer se je raspravljalo u Staklenoj
palači Ujedinjenih naroda. Kofi Annan, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, zatražio
je od zaraćenih strana obustavu borbenoga djelovanja, ali je istaknuo kako postoje
„ozbiljne prepreke“ u postizanju toga cilja. Annan je, ističući kako je oko 500 tisuća
osoba zahvaćeno ratom, zatražio sazivanje međunarodne konferencije o Libanonu. Glasnogovornik
Međunarodnoga Odbora Crvenoga križa u Libanonu, Hicham Hassan, u razgovoru za našu
radio postaju kazao je kako su zabrinuti za humanitarno stanje, poglavito na jugu
zemlje. Taj dio je potpuno odsječen, čak je prekinuta svaka veza između naselja. Potrebna
je hrana, lijekovi i voda, a u nekim naseljima nedostaje i kruha. Stanje na jugu postaje
nepodnošljivo, jer su prometnice oštećene ili potpuno uništene. U Ženevi je odobrena
velika svota novca za izvanredno stanje u Libanonu, dobar dio je namijenjen Crvenome
križu kako bi se mogao sučeliti s izvanrednim zdravstvenim stanjem. Ako potraje ovakvo
stanje i humanitarna potpora ne stigne na vrijeme, onda bi stanje postalo veoma dramatično
– kazao je glasnogovornik. Otac Jean Azzam, profesor Svetoga pisma i libanonski
župnik, kazao je pak kako narod najviše strahuje jer ne zna kad će sve ovo svršiti.
Osjećamo se kao u zamci rata koji nije naš. Riječ je o tuđem ratu koji se već 30 godina
vodi na libanonskome teritoriju. Na napomenu kako će se u nedjelju moliti za mir na
Bliskome istoku, kazao je kako je to veoma dobra vijest, jer jedino Bog može podariti
mir. Stoga je potrebno iskoristiti ove trenutke za obraćenje srca. Što narod više
vjeruje u Božju ljubav, u bratstvo među ljudima, veće su mogućnosti za postizanje
mira i rješenja problema. Crkva u Libanonu neprestano moli. Caritas već nekoliko dana
dijeli hranu i lijekove. Premda je u Libanonu bilo mržnje i rata, to iskustvo nam
je pomoglo shvatiti kako možemo živjeti jedan pokraj drugoga, jer drugi ne samo postoji
nego je moj brat i zato se moramo uzajamno pomagati. To se sada događa između kršćana
i muslimana. Smatram, dakle, da u tome smislu ima nade – zaključio je župnik. Amir
Peretz, izraelski ministar obrane, nije isključio uključivanje u sukob izraelskih
kopnenih snaga. Elias Murr, njegov libanonski kolega, najavio je kako će libanonska
vojska odgovoriti na izraelski napad. Vođa Hezbollaha, Nasrallah, jučer je pak izjavio
za arapsku televiziju kako će osloboditi otete izraelske vojnike u zamjenu za zarobljenike,
ističući kako izraelsko bombardiranje nije uništilo uporišta Hezbollaha. Alberto Negri,
posebni dopisnik talijanskoga dnevnika 'Il Sole 24 Ore' kazao je pak kako ne vjeruje
da će se sukob proširiti na cijeli Bliski istok, ali bi mogao dugo potrajati. Izraelci
su prikovani na granici. Pogodili su brojna uporišta Hezbollaha, ali nisu umanjili
njegovu borbenu moć. Sigurno je da je Hezbollah izazvao ratno stanje koje je zemlju
bacilo na koljena – istaknuo je Negri. Na upit zašto libanonska Vlada ne uzme stanje
u svoje ruke, odgovorio je kako Hezbollah ima sposobnije ratnike nego Libanon. Libanonska
Vlada ne može računati na svoje oružane snage jer nije jedinstvena, a pokušaj bi razoružanja
Hezbollaha izazvao građanski rat u Libanonu – zaključio je Negri.