Točno prije godinu dana, 28. lipnja 2005., papa Benedikt XVI. je predstavio Kompendij Katekizma Katoličke Crkve

Točno prije godinu dana, 28. lipnja 2005., papa Benedikt XVI. je predstavio Kompendij Katekizma Katoličke Crkve, koji je priredio on sâm, dok je još bio kardinal, pročelnik Zbora za nauk vjere, i to prema želji Ivana Pavla II. koji ga je postavio na čelo za to određenoga povjerenstva. Samo je na talijanskome jeziku, tijekom ove godine dana, prodano oko 2 milijuna primjeraka. Za papu Benedikta XVI. riječ je o novome vodiču za prenošenje vjere, koji nam pomaže bolje upoznati, a potom i bolje živjeti vjeru koja nas sjedinjuje. Kompendij je jednostavan, jasan i potpun sažetak istinâ kršćanske vjere – u središtu je Božja ljubav prema njegovu stvorenju, koja ima vrhunac u smrti i uskrsnuću Sina. Sve su te istine prikazane u dijaloškome obliku. Na taj se način želi – kako sam napisao u uvodu u Kompendij – ponovno predložiti zamišljeni razgovor između učitelja i učenika, putem niza pitanja koja uključuju čitatelja, pozivajući ga da nastavi otkrivati uvijek nove vidike istine o svojoj vjeri. Dijaloški oblik, osim toga, doprinosi i znatnome skraćivanju teksta, svodeći ga na ono bitno. To bi moglo pomoći u primanju i eventualnome pamćenju sadržaja – pojasnio je Sveti Otac. Kompendij je, dakle, pristupan za sve, ali je unatoč tomu zahtjevan – kako je istaknuo Sveti Otac dan poslije, tijekom Svete Mise na blagdan svetih Petra i Pavla. Ta se knjiga ne može čitati kao što se čita neki roman. Valja razmišljati u miru o njegovim pojedinim dijelovima, te dopustiti da njegov sadržaj, kroz slike, prodre u dušu. Nadam se da će na taj način biti prihvaćen, te postati dobar vodič u prenošenju vjere – kazao je Papa. Koliko je potrebno da, na početku trećega tisućljeća, cijela kršćanska zajednica, jednodušno i složno propovijeda, poučava i svjedoči u cijelosti istine vjere, nauka i katoličkoga morala – istaknuo je Sveti Otac nekoliko dana nakon predstavljanja Kompendija, tijekom podnevnoga nagovora 3. srpnja prošle godine. Crkva je 26. lipnja priznala herojske kreposti don Antonija Rosminija, otvorivši mu tako put prema časti oltara. Teolog, filozof i pisac, bio je jedan od najistaknutijih likova talijanskoga XIX. stoljeća, i učitelj duhovnoga života i kršćanske askeze. Utemeljio je zajednicu posvećenoga života pod nazivom Karitativni institut, čiji su članovi poznatiji kao rosminijanci, te žensku granu kongregacije, odnosno Sestre Providnosti. U svoje vrijeme nije bio uvijek shvaćen zbog smjelih ideja, ali koje su se poslije, nakon više od stotinu godina, složile s Drugim vatikanskim saborom. Na upit novinara Vatikanskoga radija kako je rosminijanska obitelj primila ovu odluku Crkve, otac Umberto Muratore, ravnatelj Centra za studije o Antoniju Rosminiju, izrazio je dvije vrste radosti. Prva radost, koju osjećaju redovnici rosminijanci, kao i redovnice rosminijanke, radost je pouzdanoga iščekivanja koje je nagrađeno. Rosmini nas je uvijek učio vjerovati u Crkvu kao što se vjeruje majci. Danas je to potvrđeno. Druga radost gleda dalje; to je radost zbog velikoga dobra koje će Rosminijev lik i spisi moći učiniti cijeloj Crkvi. Na novinarovu primjedbu kako priznavanje herojskih kreposti obuhvaća Rosminijevu poslušnost unatoč nerazumijevanju, o. Muratore je kazao kako je njegova poniznost u podnošenju tih teškoćâ danas rijetki intelektualni uzor „strpljenja ljubavi“: tko doista ljubi, to pokazuje ponajviše tako što zna platiti cijenu te ljubavi.