Francuski predsjednik Jacques Chirac je indijskoga isusovca Cedrica Prakasha,
poznatoga borca za ljudska prava u Indiji, odlikovao ordenom „Vitez Počasne Legije“.
Odlikovanje će u francuskome veleposlanstvu u New Delhiju biti uručeno 14. srpnja.
Otac Prakash je ravnatelj isusovačkoga Centra za pravdu i mir u Ahmedabadu, koji je
on ustanovio 2001. godine. Isusovački vrhovni poglavar otac Kolvenbach čestitao je
ocu Prakashu ističući kako je odlikovanje priznanje za njegovo zauzimanje na društvenome
polju. Ono što me najviše veseli jest to što se zauzimanje nadahnjuje na Evanđelju
i duhu Družbe Isusove, na poseban način na opredjeljenju za siromahe što je Družba
izabrala kao odgovor na stanje suvremenoga svijeta – stoji u generalovoj čestitci.
U španjolskome gradu Rivas, nedaleko od Madrida, 22. lipnja je započeo
II. svjetski socijalni forum o selilaštvu, koji se ove godine održava na temu „Univerzalno
državljanstvo i prava“. Na forumu sudjeluje više od 1.800 izaslanika iz 90 država.
Drugi svjetski socijalni forum o selilaštvu postao je na međunarodnoj razini, nakon
održavanja prvoga foruma u Brazilu 2005. godine, trajni svjetski proces u traženju
rješenja problema selilaštva. Tijekom održavanja prvoga foruma, stotinjak socijalnih
pokreta i nevladinih udruga istaknulo je novu viziju suprotnu pravdi neoliberalne
globalizacije; nasuprot isključivo gospodarskim mjerilima zahtijevali su oblik globalizacije
koji će imati u središtu ljudsko biće. Na drugom forumu ističu pak kako nije moguće
zatvoriti oči ili okretati glavu pred beznađem milijuna ljudi koji, daleko od svojih
zemalja, traže dostojan život. Radove foruma je otvorio gradonačelnik Rivasa, a potom
je jedna Kambodžanka govorila o svome iskustvu ropkinje primorane na prostituciju. Sveti
Otac s posebnom pozornošću prati život rimske biskupije i zanima se za potrebite
i trpeće. Zato želimo opipljivim znakom svoga sudjelovanja, stvarnim svjedočanstvom
ljubavi i zahvalnosti pomoći Svetome Ocu – stoji u pismu koje je kardinal Camillo
Ruini, Papin vikar za rimsku biskupiju, uputio svim vjernicima pozivajući ih da 25.
lipnja vlastitim darom sudjeluju u Papinu danu milosrđa. Stara tradicija potpore onima
koji naviještaju Evanđelje, potječe iz prvih kršćanskih zajednica, a sada se prikupljanje
milodara službeno naziva „obol ili Petrov novčić“ i u cijelome se katoličkom svijetu
prikuplja na svetkovinu svetih Petra i Pavla, ili u nedjelju najbližu toj svetkovini.
Petrov novčić predstavlja gospodarsku pomoć koju vjernici nude Svetome Ocu, kao znak
potpore skrbi Petrova nasljednika za brojne potrebe univerzalne Crkve i djela ljubavi
u korist potrebitih. Petrov novčić – kako je Sveti Otac kazao 7. srpnja susrevši se
s članovima Društva svetoga Petra – izraz je velikodušnoga otvaranja prema potrebitoj
braći. Mnogostrane su namjene obola: od crkvenih djela do humanitarnih pothvata i
promidžbe ljudske osobe; bolnica, sirotišta, škola, sjemeništa; potpore u žurnim slučajevima
– poput potresa i poplava – koju pruža Sveta Stolica preko Papinskoga vijeća 'Cor
Unum', te potpore zakladama: 'Populorum progressio' za Latinsku Ameriku i 'Ivan Pavao
II. za Sahel', odnosno subsaharske zemlje u Africi. Meksički, salvadorski
i biskupi Sjedinjenih Američkih Država, u Washingtonu su ovih dana raspravljali kako
lokalne Crkve mogu pridonijeti poboljšanju američkoga zakonodavstva o seliocima. Nadbiskup
San Salvadora Fernando Sáenz Lacalle pozvao je na molitvu Gospodinu da reforma zakonodavstva
bude što je moguće bolja. Američki i meksički biskupi su zatražili opsežnu, pravednu
i razumnu reformu, jer je riječ o zakonima koji se odnose na ljudska bića. Nedavno
je američki Senat usvojio reformu o seliocima koja legalizira 9 od 12 milijuna ilegalnih
selioca u Sjedinjenim Državama. Zahtjev je sukladan prijedlozima Američke biskupske
konferencije, koja zahtijeva da zakonodavci u novim zakonima priznaju ljudska prava
selilaca. Predsjednik biskupske konferencije, biskup William Stephen Skylstad, istaknuo
je osjetljivost stanja rekavši kako župna djela, nacrti socijalnih usluga, škole i
bolnice svaki dan svjedoče o ljudskim posljedicama nedostatnoga zakonodavnog sustava.
Obitelji su razdijeljene, useljenici su izrabljivani, a često su i žrtve trgovine
ljudskim bićima. Žurno je mijenjati našu useljeničku politiku, a nove zakonske mjere
trebaju štititi ljudsku osobu i život. U tom će kontekstu američki biskupi nastaviti
raditi s latinskoameričkim biskupima, s Kongresom Ujedinjenih Država i Predsjednikom
kako bi ostvarili zakonsku reformu koja će odražavati vrednote na kojima se temelji
naša zemlja, a poznato je da smo zemlja useljenika – zaključio je biskup.