(19. lipnja 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. primio je danas skupinu litvanskih i latvijskih
biskupa u pohodu „ad Limina“. Te dvije zemlje s nedavnom dramatičnom poviješću, danas
s nadom gledaju na Europsku uniju, čije su članice od 2004. godine. U tome je bitna
uloga Crkve, koja je uvijek uz narod, a posebice je to bila u teškim trenutcima sovjetske
vladavine. Ta su dva naroda povezana svjedočanstvom velike ljubavi prema vjerskoj
slobodi; i Litva i Latvija, upoznale su jaram sovjetskoga režima, i zajedno, 1991.
godine, postale neovisne. U najmračnijim godinama njihove povijesti, Crkva je branila
identitet tih dviju baltičkih zemalja od pokušaja rusifikacije koju je nametao Kremlj.
Brojni su svećenici i redovnici koji su u vrijeme sovjetskoga imperijalizma vlastitim
životom platili vjernost Kristu i čovjeku. Litva ima 3 milijuna i 400.000 stanovnika,
od kojih je 80% njih katoličke vjere. Kristijanizacija zemlje počinje 1387., dok su
diplomatski odnosi između Svete Stolice i Litve uspostavljeni 1922. godine. Međutim,
u ljeto 1940. godine, kada su sovjetski okupatori raspustili sve katoličke organizacije
i oduzeli crkvena dobra, sporazum je ukinut. Tada je započelo dramatično razdoblje
za narod i Katoličku Crkvu u Litvi. Godine 1972. potajno se objavljuje časopis „Kronika
Katoličke Crkve u Litvi“, koji je tada bio hrabri glas koji je govorio o sovjetskim
progonima. Kako bi se ta svjedočanstva istaknula i na međunarodnoj razini, Vatikanski
je radio odašiljao rubriku „Vijesti iz biskupijâ“, koja je potpuno bila posvećenja
širenju ovoga odvažnog časopisa. Na 600. obljetnicu prihvaćanja kršćanstva u Litvi,
1987. godine, Ivan Pavao II. služio je Svetu Misu kako bi litvanskim vjernicima izrazio
svoju blizinu. Četiri godine poslije, Litva se oslobodila moskovskoga jarma i proglasila
neovisnost. Dvije godine nakon toga papa Ivan Pavao II. pošao je u nezaboravni pohod
baltičkim zemljama. Isto je tako nezaboravan prizor njegova apostolskog putovanja
u Litvu i posjeta Brdu križeva, koje je cilj hodočašća iz svih baltičkih zemalja.
Nešto manja od Litve, Latvija ima oko dva i pol milijuna stanovnika, od kojih
29% čine Rusi. Latvijci su većinom protestanti evangelici, dok katolika ima oko 20%.
I latvijsko je pučanstvo upoznalo dramu sovjetske okupacije, te su kao i Litvanci
postali neovisni 1991. godine. Crkva je pratila prijelazno razdoblje s režima na demokraciju,
od sovjetskoga carstva do Europske unije. Crkva se u Latviji nalazi u razdoblju posebne
milosti, gotovo u novome stvaranju – kazao je Ivan Pavao II. u latvijskome glavnom
gradu Rigi, 1993. godine, te dodao kako se nakon dugih godina trpljenja, koji su bili
trenutci muke i križa, ponovno rađa nada. Kada je 2004. godine Latvija postala dijelom
Europske unije, Crkva je upozorila na glavne vrednote u tom ključnom trenutku povijesti
zemlje. Tako je u svibnju te godine, u prigodi prve skupštine katoličkih laika, istaknut
prinos koji Latvija može dati Starome kontinentu, a to je hrabrost u potvrđivanju
vlastite vjere, i zalaganje oko povratka Europe svojim kršćanskim korijenima.