2006-06-19 18:39:35

Litvanski biskupi u pohodu 'ad Limina'


(19. lipnja 2006. – RV) Papa Benedikt XVI. primio je danas skupinu litvanskih i latvijskih biskupa u pohodu „ad Limina“. Te dvije zemlje s nedavnom dramatičnom poviješću, danas s nadom gledaju na Europsku uniju, čije su članice od 2004. godine. U tome je bitna uloga Crkve, koja je uvijek uz narod, a posebice je to bila u teškim trenutcima sovjetske vladavine. Ta su dva naroda povezana svjedočanstvom velike ljubavi prema vjerskoj slobodi; i Litva i Latvija, upoznale su jaram sovjetskoga režima, i zajedno, 1991. godine, postale neovisne. U najmračnijim godinama njihove povijesti, Crkva je branila identitet tih dviju baltičkih zemalja od pokušaja rusifikacije koju je nametao Kremlj. Brojni su svećenici i redovnici koji su u vrijeme sovjetskoga imperijalizma vlastitim životom platili vjernost Kristu i čovjeku.
Litva ima 3 milijuna i 400.000 stanovnika, od kojih je 80% njih katoličke vjere. Kristijanizacija zemlje počinje 1387., dok su diplomatski odnosi između Svete Stolice i Litve uspostavljeni 1922. godine. Međutim, u ljeto 1940. godine, kada su sovjetski okupatori raspustili sve katoličke organizacije i oduzeli crkvena dobra, sporazum je ukinut. Tada je započelo dramatično razdoblje za narod i Katoličku Crkvu u Litvi. Godine 1972. potajno se objavljuje časopis „Kronika Katoličke Crkve u Litvi“, koji je tada bio hrabri glas koji je govorio o sovjetskim progonima. Kako bi se ta svjedočanstva istaknula i na međunarodnoj razini, Vatikanski je radio odašiljao rubriku „Vijesti iz biskupijâ“, koja je potpuno bila posvećenja širenju ovoga odvažnog časopisa. Na 600. obljetnicu prihvaćanja kršćanstva u Litvi, 1987. godine, Ivan Pavao II. služio je Svetu Misu kako bi litvanskim vjernicima izrazio svoju blizinu. Četiri godine poslije, Litva se oslobodila moskovskoga jarma i proglasila neovisnost. Dvije godine nakon toga papa Ivan Pavao II. pošao je u nezaboravni pohod baltičkim zemljama. Isto je tako nezaboravan prizor njegova apostolskog putovanja u Litvu i posjeta Brdu križeva, koje je cilj hodočašća iz svih baltičkih zemalja.
Nešto manja od Litve, Latvija ima oko dva i pol milijuna stanovnika, od kojih 29% čine Rusi. Latvijci su većinom protestanti evangelici, dok katolika ima oko 20%. I latvijsko je pučanstvo upoznalo dramu sovjetske okupacije, te su kao i Litvanci postali neovisni 1991. godine. Crkva je pratila prijelazno razdoblje s režima na demokraciju, od sovjetskoga carstva do Europske unije. Crkva se u Latviji nalazi u razdoblju posebne milosti, gotovo u novome stvaranju – kazao je Ivan Pavao II. u latvijskome glavnom gradu Rigi, 1993. godine, te dodao kako se nakon dugih godina trpljenja, koji su bili trenutci muke i križa, ponovno rađa nada. Kada je 2004. godine Latvija postala dijelom Europske unije, Crkva je upozorila na glavne vrednote u tom ključnom trenutku povijesti zemlje. Tako je u svibnju te godine, u prigodi prve skupštine katoličkih laika, istaknut prinos koji Latvija može dati Starome kontinentu, a to je hrabrost u potvrđivanju vlastite vjere, i zalaganje oko povratka Europe svojim kršćanskim korijenima.







All the contents on this site are copyrighted ©.