Etika nije obveza za poduzeće, ali je prigoda koja mu određuje učinkovitost i ciljeve.
Moralne vrednote poput odgovornosti, pravde, poštivanja ljudskih prava, nisu neprijatelji
gospodarske djelatnosti, nego najvjerniji prijatelji, iako veoma zahtjevni – kazao
je kardinal Renato Martino, predsjednik Papinskoga vijeća Justitia et Pax, govoreći
na XXII. Kongresu Međunarodne kršćanske unije upravitelja poduzeća, koji je prošlih
dana održan u Lisabonu, u Portugalu, na temu „Ojačati poduzeća u službi čovječanstva
suvremenoga svijeta“. Kardinal je osim toga istaknuo kako je ulaganje u etiku najbolji
način kako bi se potvrdila gospodarska i poduzetnička racionalnost. S pozitivnim gledanjem
na tržište i profit, ali i jednodušnom osudom idolatrije tržišta i profita kao protuvjerske,
neljudske i neodržive, došao je kraj dugom razdoblju nerazumijevanja i nesuglasica
između Crkve i poduzetničkoga svijeta, primijetio je kardinal, ističući kako rješenje
problema razvoja nije u protekcionizmu i zatvaranjima, nego u podupiranju pristupa
siromašnijih zemalja svjetskome tržištu, te je istaknuo kako je pogrješno shvaćanje
gospodarske potpore poduzećima zemalja u razvoju pod oblikom zajmova ili prenošenja
zastarjele tehnologije, ako se ne prihvati sudjelovanje u riziku i ne shvati kao izvoz
poduzetničkoga znanja u siromašne zemlje. Građanske kreposti, držanje obiteljskih
veza, obveze reciprociteta i vjerske obveze, po kardinalovom mišljenju, odražavaju
se u dobroj mjeri i na gospodarske činitelje, unutar i izvan poduzeća. Socijalna dimenzija,
u stvari, etička pa čak i religiozna, usko su povezane s gospodarstvom, poduzećem
i profitom. Na koncu je podsjetio kako su gospodarski troškovi uvijek i ljudski troškovi,
a ljudski troškovi uvijek utječu na gospodarstvo. Što je gospodarstvo krepostnije,
to je ljudskiji kontekst. Što kontekst više promiče osobu, više ima vjetra u vlastita
jedra – zaključio je kardinal Martino.