Crkveni skup Rimske biskupije

(06. lipnja 2006. – RV) Mladima treba posvjedočiti Kristovu ljepotu i radost – to je, u samo nekoliko riječi, bila glavna misao govora pape Benedikta XVI. kojim je, sinoć u Bazilici svetoga Ivana Lateranskoga, započeo crkveni skup Rimske biskupije, na temu „Radost vjere i odgoj novih naraštaja“. Sveti se Otac obratio mladima podsjetivši na misionarstvo, na potrebu za ponovnim buđenjem i oživljavanjem vjere u svim ljudima i obiteljima ovoga velikog grada, u kojemu je vjera propovijedana, a Crkva ukorijenjena od prvoga kršćanskog naraštaja, a posebice od apostola Petra i Pavla. Spomenuvši pozornost koju je Rimska biskupija posljednjih godina posvetila obitelji, Papa je istaknuo kako je potrebno i dalje štititi tu stvarnost koja je danas, nažalost, u velikoj opasnosti, i pomoći joj ispuniti svoje nezamjenjivo poslanje u Crkvi i u društvu. Govoreći o ljepoti i radosti nasljedovanja Krista kao osobnoga odnosa s Gospodinom, ali istovremeno i zajedničkoga, koji vodi do zajedničkoga življenja vjere, sposobnoga nadvladati zla poput relativizma i agnosticizma koji čovjeka čine slabim, a odnose nestalnima, Sveti je Otac kazao kako nam je upravo u toj situaciji svima potrebno, a ponajviše treba našoj djeci i mladima, živjeti vjeru kao radost i kušati onaj duboki mir koji se rađa iz susreta s Gospodinom – kazao je Sveti Otac te pojasnio kako je vrelo kršćanske ljubavi ona sigurnost da nas Bog voli; to je snažna i vjerna ljubav, veća od naše nevjernosti i grijeha; to je ljubav koja prašta. Govoreći nadalje o poslanju Crkve, Božje obitelji, Sveti je Otac poželio da novi naraštaji dožive iskustvo Crkve kao doista pouzdanoga društva prijatelja, a koja je blizu u svakome trenutku i svakoj prilici u životu. Tko zna da je voljen, potaknut je na ljubav. Upravo tako Gospodin, koji nas je prvi volio, od nas traži da u središte svojega života stavimo ljubav prema Njemu i prema ljudima koje je On volio. Posebice se mladi, koji u sebi osjećaju neodoljiv poziv ljubavi, trebaju osloboditi raširene predrasude da kršćanstvo, sa svojim zapovijedima i zabranama, postavlja previše prepreka radosti ljubavi, i posebice, priječi potpuno uživanje u radosti koju muškarac i žena pronalaze u svojoj uzajamnoj ljubavi. Vjera i kršćanska etika ne žele ugušiti ljubav, već ju učiniti zdravom, snažnom i doista slobodnom; upravo je to smisao Deset zapovijedi Božjih, koje nisu niz zabrana, već veliko „da“ ljubavi i životu. Spomenuvši samodarivanje, Sveti je Otac istaknuo da se ljubav između muškarca i žene u potpunosti ostvaruje samo u braku. Istaknuvši središnji položaj ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu, Papa je kazao kako se kršćanin ne zadovoljava riječima, a ni prijevarnim ideologijama, nego ide u susret potrebama braće, doista riskirajući samoga sebe. Uz potrebu za ljubavlju, samoj ljudskoj naravi pripada i želja za istinom. Zbog toga se u odgoju novih naraštaja ne može izbjeći pitanje istine; štoviše, ono treba zauzeti središnje mjesto – upozorio je Papa, te osvrnuvši se na vezu između razuma i vjere, istaknuo kako vjerovati znači uspostaviti najosobniju vezu s našim Stvoriteljem i Otkupiteljem, i to po Duhu Svetome koji djeluje u našim srcima. On tako ispunja naše srce, širi ga i napunja radošću, naš razum usmjerava prema neistraženim obzorima, a našoj slobodi nudi svoje odlučno uporište, podižući ju iz tjeskobe samoljublja i čineći ju sposobnom za istinsku ljubav – kazao je Papa te ohrabrio mlade da se ne boje suočiti istinu vjere s istinskim osvajanjima ljudske spoznaje, iako je napredak znanosti nerijetko prikazan u suprotnosti s vjerom, stvarajući zbrku i čineći težim prihvaćanje kršćanske istine. Prisjetivši se na koncu Svjetskoga dana mladeži, obilježenoga prošle godine u Kölnu, Papa je govorio o molitvi kao povlaštenome mjestu za susret s Kristom, te potaknuo na misionarstvo, u svrhu širenja nade koja se rađa iz sigurnosti vjere.