Crkveni pokreti i nove zajednice s Papom

Među brojnim crkvenim pokretima nazočnima na susretu sa Svetim Ocem, bili su i članovi Pokreta kršćanskoga života, osnovanoga u Limi u Peruu, 1985. godine. Cilj je toga pokreta, koji čine muškarci i žene različite dobi sjedinjeni zajedničkim apostolskim poslanjem, živjeti prema vjeri Crkve, dajući prinos rastu kršćanskoga života u svijetu. Danas je on nazočan u više južnoameričkih zemalja, u Sjedinjenim Državama, Italiji, Španjolskoj i Njemačkoj. Osvrnuvši se na veliku važnost ovoga susreta sa Svetim Ocem, utemeljitelj pokreta Luís Fernando Figari, prije svega je istaknuo kako je riječ o prekrasnoj prigodi za crkveno zajedništvo pokraj Petrova nasljednika, ali i o prigodi za svjedočenje životnosti Crkve te naviještanje, vlastitim životnim iskustvom, da je Gospodin Isus jedini odgovor na čežnje ljudskoga bića. Na upit novinara koja je uloga pokretâ danas u Crkvi, Figari je podsjetio na riječi Svetoga Oca, kada je istaknuo kako je životnost pokretâ znak nazočnosti Duha Svetoga. Živimo u teškome dobu, u vremenu obilježenome velikom zbrkom, a u tom je smislu vrlo važan prinos koji pokreti mogu dati novoj evangelizaciji – kazao je Figari. Na susret sa Svetim Ocem došao je i veliki broj predstavnika pokreta Obnova u Duhu. Osvrnuvši se u razgovoru za Vatikanski radio na osobitost pokreta, Oreste Pesare, ravnatelj službe za koordinaciju karizmatske obnove u svijetu, koja se nalazi u Vatikanu, istaknuo je osobno iskustvo Duha Svetoga, jer ono dovodi do prepoznavanja u vlastitome životu da je Isus Gospodin. Kada to doživiš, uspijevaš živjeti svoj život s novom radošću jer si svjestan da se osjećaš spašenim, osjećaš se promijenjenim, i osjećaš da te Gospodin prati u svakome trenutku tvoga života – kazao je Pesare te pritom pojasnio kako Obnova u Duhu, po sebi, nije pokret, nego skupina ljudi koji su doživjeli to iskustvo. Svatko tko je doživio to iskustvo Duha, osjeća se potaknutim samim Duhom na život u zajednici; ima, primjerice, puno redovničkih poziva, te svećenika koji su doživjeli preobražaj u vlastitom životu, osnaženome Duhom Svetim – kazao je Oreste Pesare.
Oko 10 tisuća članova zajednice „Katolička karizmatska obnova“, pristiglih iz oko 70 zemalja, spremno je u svijetu žednom nade prihvatiti izazov i u Rimu obnovljenim zanosom molitve, svetosti, zajedništva i naviještanja živjeti nove Duhove. Odazvali su se na poziv pape Benedikta XVI. – kako je bio učinio i papa Ivan Pavao II. 1988. godine – upućen svim crkvenim pokretima i zajednicama da s njim na Trgu svetoga Petra proslave Večernju Duhova. Za ovu je zgodu Međunarodna služba katoličke karizmatske obnove (ICCRS), tijelo papinskoga prava čija je zadaća koordinirati i promicati razmjenu iskustava i ideja između katoličkih karizmatskih zajednica u skladu s Papinskim vijećem za laike, od 5. do 11. lipnja organizirala niz duhovnih priredbi. Nakon svečane Mise s Papom na Trgu svetoga Petra, članovi pokreta okupili su se u Marinu nedaleko Rima kako bi svi skupa na poseban način u zahvalu Bogu za sva djela koja po Duhu Svetome svakodnevno čini u svojim vjernicima, slavili svetkovinu Duhova na temu „Veliča duša moja Gospodina“. Od 5. do 9. lipnja u gradu Fiuggi, nedaleko Rima, više od tisuću izaslanika iz 70 zemalja sudjelovat će na skupu: 'Karizmatska obnova - jučer, danas i sutra'. Tim skupom Međunarodna služba katoličke karizmatske obnove ujedno započinje obilježavanje 40. obljetnice Katoličke karizmatske obnove koja se navršava u veljači iduće godine.
Crkveni pokreti i zajednice za susret s Papom pripremali su se na skupu u centru „Bolji svijet“ nedaleko Rima. Drugi dan skupa otvorio je svečanom Misom biskup Vincenzo Paglia, koji je u homiliji istaknuo kako su ljepota i radost upisane u povijest crkvenih pokreta. Nakon Mise sudionici su slušali predavanje kanadskoga kardinala Marca Ouelleta, potom se na okruglom stolu raspravljalo na temu „Svjedočiti Kristovu ljepotu u današnjem svijetu“. Govoreći o temi skupa, kardinal Marc Ouellet je istaknuo kako ljepota Kristova lica pokretima može dati novi polet, ali je također upozorio, kako oni trebaju biti življeni u zajedništvu, u službi Crkve. Živjeti u znaku Kristove ljepote i ljubavi nije nacrt nego milost, to je dar Duha Svetoga – kazao je kardinal i dodao kako je zadaća pokretâ i zajednica odgajati za puninu čovječnosti. Rast pokreta treba biti skladan, razvijati se u jedinstvu kako bi svjedočio Kristovu ljubav, ljubav koja daje mir. Zato su nove crkvene stvarnosti pozvane zauzimati se u ekumenizmu. Ljepota kršćana dolazi od Krista i Marije, pune milosti jer ju je Gospodin ljubio – zaključio je kardinal. Tijekom rada na okruglom stolu, don Bernard Périoud, član zajednice Emmanuel, upozorio je na prijetnju ljepoti kršćana koju predstavljaju sekte i razni oblici New Agea, znak bježanja od stvarnosti, tipičan za naše doba. Jeruzalemski pomoćni biskup Fuad Twal govorio je pak o čuđenju muslimanske mladeži kad vide svoje kršćanske vršnjake, članove zajednica i pokreta, kako iz ljubavi prema Kristu i čovjeku ostavljaju sva bogatstva. Luís Fernando Figari, iz pokreta „Kršćanski život“, osvrnuo se pak na važnost prenošenja Kristove ljepote novim naraštajima, a o tome je govorio i glavni urednik katoličkoga dnevnika 'Avvenire' rekavši kako su vjernici, uključujući i laike, pozvani s ljubavlju služiti ljepoti Crkve, kako bi i udaljeni od nje mogli biti očarani tom ljepotom. Profesor Andrea Riccardi, utemeljitelj Zajednice svetoga Egidija, govorio je pak o ljepoti kršćanstva u okolnostima siromaštva i nasilja, istaknuvši kako se radeći sa siromašnima i trpećima ne može zanemariti molitva i ljepota Kristova.