Već od samoga jutra oko Vatikana odjekuju različiti glasovi improviziranih zborova,
pljesak ruku na desetke tisuća osoba – mnoge od njih su mladi – prethodnici oko 300
tisuća sudionika koji su se okupili na bdijenje crkvenih pokreta i novih zajednica
uoči svetkovine Duhova. Susret – drugi nakon onoga koji 1998. sazvao Ivan Pavao II.
– kulminirao je dolaskom na Trg sv. Petra pape Benedikta XVI. oko 18. sati. Lijepo
je biti kršćanin i priopćavati tu radost drugima. Vođeni tim duhom došli su iz različitih
krajeva, a različiti su i crkveni pokreti kojima pripadaju, ali jedan je i jedinstvena
radost biti s papom Benediktom XVI., osam godina nakon velikog skupa koji je želio
Ivan Pavao II. Providnosni svježi vjetar puše nad Rimom i kao da želi istaknuti kako
su pokreti, novo proljeće života Crkve, dar Duha Svetoga. O završenom Drugom svjetskom
kongresu crkvenih pokreta i novih zajednica svoja zapažanja iznijeli su nacionalni
koordinator Obnove u Duhu Svetome u Italiji Salvatore Martinez i suosnivačica Zajednice
misionara Villaregia Maria Luigia Corona. Preko video-zaslona prikazan je osvrt četiriju
osnivača crkvenih pokreta i novih zajednica na okupljanju uoči Duhova 1998. godine,
snimka predavanja kardinala Josepha Ratzingera, te propovijed Benedikta XVI. u Koelnu
na Svjetskom danu mladih. Na večerašnjem susretu i duhovskom bdijenju crkvenih pokreta
s papom Benediktom XVI. u Vatikanu nazočni su i predstavnici gotovo svih pokreta i
udruga kojih u Hrvatskoj ima više od pedeset. U Rim je krenulo pet autobusa, četiri
iz Zagreba i jedan iz Zadra, u kojemu je i zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Još
dok je bio pročelnik Zbora za nauk vjere, Benedikt XVI. je uvijek pokazivao veliku
pozornost prema pokretima i novim crkvenim zajednicama – istaknuo je, u razgovoru
za Vatikanski radio, nadbiskup Stanisław Ryłko, predsjednik Papinskoga vijeća za laike.
Papa Benedikt XVI. prati pokrete kao teolog i pastir, i to čini već godinama. On u
njima vidi „snažne načine za življenje vjere“, i – kako sâm kaže – kao „nešto što
označava budućnost“. Za ovoga Papu pokreti su stalno obilježje u povijesti Crkve,
uvijek novo izlijevanje Duha, kao odgovor na izazove koje svijet upućuje Crkvi i njezinome
poslanju u različitim vremenima u povijesti, pa tako i u naše doba. Susret pape Benedikta
XVI. s pokretima, - kazao je nadalje nadbiskup - jedna je vrsta vidljivoga pojavljivanja
karizmatskih darova kojima Duh Sveti obogaćuje i uljepšava Crkvu, odnosno raznolikost
i različitost, a u isto vrijeme jedinstvo i duboko zajedništvo. Sveti Otac na pokrete
gleda s puno nade, i u njima vidi providnosni dar za Crkvu našega doba. Zahvaljujući
njihovim vlastitim karizmama, pokreti su razvili izvanredno djelotvorne odgojne putove,
na kojima se oblikuju kršćani zreli u vjeri, osobe sa snažnim kršćanskim identitetom,
svjesni svojega poziva i poslanja u Crkvi i u svijetu – istaknuo je nadbiskup Ryłko.
Prošlih su se dana predstavnici više od 100 pokreta okupili u mjestu Rocca di
Papa, nedaleko od Rima, na svjetskome kongresu na temu „Lijepo je biti kršćanin i
to radosno naviještati“. Među predavačima bio je i venecijanski patrijarh kardinal
Angelo Scola, koji se u razgovoru za Vatikanski radio osvrnuo na najžurnije izazove
crkvenih pokreta, te istaknuo kako trebaju produbiti istinu svoje karizme, uključujući
se u veliko poslanje Crkve, ne gubeći pritom snagu novosti, odnosno, na neki način,
„različitosti“ po kojoj se raspoznaju. Trebaju stoga – poput svih crkvenih stvarnosti
– ostati poslušni Duhu, odgovoriti na veliko pitanje sreće i slobode današnjega čovjeka
u solidarnome zajedništvu sa svim oblicima ostvarenja Crkve, a posebice s biskupijama,
župama, te svim velikim, tradicionalnim udrugama vjernika – napomenuo je kardinal
Scola.