Predstavljen skup velikoga bdijenja uoči Duhova

(30. svibnja 2006. – RV) Dok su prizori s apostolskoga putovanja pape Benedikta XVI. u Poljsku još uvijek vrlo živi, Sveti Otac i cijela Crkva, pripremaju se za još jedan vrlo važan događaj – dugi susret crkvenih pokretâ s Papom, u subotu 3. lipnja, uoči Duhova. Tome će događaju predhoditi svjetski kongres koji će se održati u mjestu Rocca di Papa, nedaleko od Rima, od 31. svibnja do 2. lipnja, na temu „Lijepo je biti kršćanin, i to radosno naviještati“. Kongres je danas dopodne predstavljen u Tiskovnome uredu Svete Stolice. Danas, kao i prije osam godina, u svijetu se šire ideje o životu bez Boga. Isto tako danas, kao i prije osam godina, vrlo je velika potreba zrelih kršćana i živih zajednica koje svjedoče vjeru bez „ako“ i „ali“, odnosno bez „izgovora“. Tako su na današnjem predstavljanju u Tiskovnome uredu Svete Stolice odjekivale temeljne misli dvaju nauka – onoga Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. – vezane uz nazočnost i rast pokretâ i novih zajednica u tkivu opće Crkve. Nadbiskup Stanisław Ryłko, predsjednik Papinskoga vijeća za laike, objasnio je kako je želja za ovogodišnjim susretom s pokretima uoči Duhova, bila znakovita djelotvorna odluka sadašnjega Pape, koju je izrazio još prije godinu dana, u prigodi audijencije u koju je primio voditelja Papinskoga vijeća za laike. Sastanak koji je papa Benedikt XVI. zakazao pokretima i zajednicama, za 3. lipnja, važan je znak kontinuiteta nauka Ivana Pavla II., koji je u ovim novim društvima vidio dragocjene darove Duha današnjoj Crkvi, te veliki znak nade za čovječanstvo našega doba. (…) Osam godina poslije, novi je Petrov nasljednik želio krenuti upravo od toga događaja, kako bi nastavio razgovor s pokretima, pozivajući ih na isto mjesto i u istoj prigodi. Govoreći o posebnoj pozornosti koju su nove crkvene stvarnosti, procvjetale posebice nakon Drugoga vatikanskog sabora, oduvijek pobuđivale kod tada prof. Ratzingera, nadbiskup Ryłko se prisjetio riječi koje je budući Papa napisao 60-ih godina: „Eto, iznenada, nečega što nitko nije zamišljao. Eto, Duh je Sveti, mogli bismo reći, ponovno tražio riječ“. Nakon što je izabran za Papu, Benedikt XVI. nije nikada prestao pokazivati pozornost prema crkvenim pokretima za koje je prošle godine u Kölnu kazao kako Crkva treba vrjednovati te stvarnosti, i istovremeno voditi ih pastoralnom mudrošću kako bi one na najbolji način, sa svojim različitim darovima, doprinijele izgradnji zajednice. Pritom je istaknuo kako lokalne Crkve i pokreti nisu u međusobnome neskladu, nego čine živu strukturu Crkve.
Prema posljednjim podatcima, na susretu s papom Benediktom XVI. bit će između 250 i 300 tisuća sudionikâ iz cijeloga svijeta. Znak važnosti ovome susretu daje i nazočnost ekumenskoga izaslanstva, koje će činiti osam predstavnika koje će uputiti Svjetski luteranski savez, Ekumensko vijeće Crkvi, Moskovski pravoslavni patrijarhat, Armenska te Anglikanska Crkva. Vrlo smo zadovoljni zbog njihova sudjelovanja – kazao je prof. Guzmán Carriquiry, dotajnik Papinskoga vijeća za laike – Između ostaloga i zbog toga što brojni od tih pokretâ i zajednicâ imaju veliko iskustvo u ekumenskome radu, ekumenizmu molitve, ljubavi i dijaloga, a to će se iskustvo sigurno izraziti i tijekom našega kongresa. Veliko je zanimanje na tiskovnoj konferenciji pobudio udvostručen broj pokretâ koji će biti nazočni na Trgu svetoga Petra, te je, osvrnuvši se na to, prof. Guzmán istaknuo kako su brojni pokreti maleni, jer djeluju na razini biskupije ili pokrajine, ali su jednako važni. A to što će ih ove godine biti više, plod je sjetve tijekom ovih osam godina – kazao je Guzmán. Govoreći o problemima koji se ponekad pojave u usklađivanju djelovanja pokretâ sa župskim i biskupijskim pastoralom, nadbiskup Ryłko je podsjetio kako nam je Ivan Pavao II. dao vrlo jednostavno pravilo. Pokreti trebaju nastojati uključiti se u župe u duhu poniznoga služenja; s druge pak strane, pastiri bi ih trebali prihvatiti očinski i srdačno – kazao je nadbiskup te spomenuo i riječi pape Benedikta XVI., koji je upozorio kako je nužno da se i pokreti i pastiri prepuste odgoju Duha. Siguran sam da će ovaj susret biti još jedan snažan poticaj u tom smjeru. Crkvi trebaju ove nove karizme, te ih ona treba znati prihvatiti sa zahvalnošću i živim osjećajem odgovornosti – kazao je nadbiskup Ryłko.
(30. svibnja 2006. – RV) Osvrnuvši se na susret Benedikta XVI. s crkvenim pokretima i zajednicama koji će se uoči Duhova održati na Trgu svetoga Petra, biskup Bruno Forte je kazao za našu radio postaju kako pokreti u Crkvi, nakon II. vatikanskoga sabora, predstavljaju nazočnost i djelovanje Duha Svetoga. U stvarnosti, pokreti su očitovanje karizma koje Duh Sveti pobuđuje i daje Crkvi, i kao takve ih treba gledati iz duhovno-teološke perspektive, odnosno teologije karizmi. Njihova nazočnost i živost znak su da Duh djeluje u Crkvi i želi ju obogatiti uvijek novim darovima. Darovi su za dobrobit zajednice kao i svaka karizma, razlog njihova postojanja jest u zajedništvu Crkve, u službi su njezinoga rasta. A to znači u sklopu zajedništva s crkvenim pastirima, počevši od biskupa, i u zajedništvu s općom Crkvom, to jest u čvrstom zajedništvu s Petrovim nasljednikom – kazao je biskup Forte. Na primjedbu zar nije dosta da svi mole na isti način, odgovorio je kako Crkva nije zajednica bezlične mase, ili da ona, naprotiv, omasovljuje. Crkva je zajednica slobodnih muškaraca i žena kojima Duh daje bogate i različite darove prema svojoj kreativnosti. To bogatstvo, to predivno izražavanje mogućnosti koje Duh pobuđuje treba voditi onome što je upravo plod Duha Svetoga, a to je jedinstvo – istaknuo je biskup i dodao kako je II. vatikanski sabor unutar Crkve, sa svojom ekleziologijom, potaknuo otkrivanje bogatstva karizmi i službi. Sabor je obnovljenu napetost prema onim mogućnostima, koje je Duh oživio, oživio udruživanjima povezanima istom karizmom, istom duhovnošću, često s osobom karizmatskih vođa, koji su također dar Duha Svetoga. To je bio jedan od znakova proljeća Sabora. Što se toga tiče, treba biti priznat kao znak velike vrednote. Zato Ivan Pavao II., isto tako i Benedikt XVI. žele povezanost s Duhovima. A pape su uvijek isticali, kao što je s druge pak strane teologija, da to bogatstvo kako bi bilo do kraja plodno treba biti dobro uključeno u zajedništvo Božjega naroda – zaključio je biskup Forte.