U okviru pohoda Poljskoj Sveti je Otac posjetio svetište Božanskoga milosrđa u gradu
Łagiewniki, koje je Ivan Pavao II. posvetio 2002. godine tijekom posjeta Poljskoj,
a u kojemu počivaju posmrtni ostaci svete Faustine Kowalske, svetice Božanskoga milosrđa.
Papa Benedikt XVI. je nazvao pontifikat svoga prethodnika pontifikatom Božanskoga
milosrđa. Monsinjor Josepf Bart, rektor crkve Duha Svetoga, koju je papa Ivan Pavao
II. učinio svetištem Božanskoga milosrđa u Rimu, kazao je za našu radio postaju kako
nam Papin posjet svetištu govori da nasljednik Ivana Pavla II. vodi vjernike prema
otajstvu Božjega milosrđa, koje je potrebno svim ljudima. Hodočašće Benedikta XVI.
u središte štovanja Božanskoga milosrđa potvrda je autentičnosti poruke koju je prenijela
sveta Faustina Kowalska. Toj jednostavnoj redovnici, beskrajnoga povjerenja u Boga,
Gospodin je dao poruku namijenjenu cijelome svijetu. Gospodin joj se obratio govoreći,
„U Starom zavjetu sam slao proroke s gromovima; danas čovječanstvu šaljem
tebe s mojim milosrđem. Ne želim kazniti trpeće čovječanstvo, želim ga ozdraviti i
priljubiti ga svojem milosrdnom srcu“. Dakle, njezino poslanje je približiti
i naviještati istinu o Božjem milosrđu, objavljenu u Svetome pismu; moliti od Boga
milosrđe za sve ljude, poglavito grješnike, promičući nove oblike štovanja Božanskoga
milosrđa, kako je poželio Isus: Isusova slika s natpisom „Isuse, ufam se u tebe“,
ustanovljenje svetkovine Božjega milosrđa na prvu nedjelju po Uskrsu, moljenje Krunice
Božanskoga milosrđa, te molitve u čas Božjega milosrđa. Gospodin je s tim pobožnostima
povezao velika obećanja pod uvjetom povjerenja u Boga, te ljubavi prema bližnjemu.
I na koncu, sveta Faustina treba nadahnuti apostolski pokret Božanskoga milosrđa,
koji će naviještati, i moliti Božje milosrđe za cijeli svijet, te živjeti kršćanskim
životom po njezinu uzoru. Po ovoj je velikoj svetici Bog svijetu i Crkvi dao novo
svjetlo, a to je upravo Božje milosrđe – istaknuo je rektor. Govoreći o štovanju Božjega
milosrđa, kazao je kako je Benedikt XVI. rekao da je štovanje Božjega milosrđa sastavni
dio vjere i kršćanske molitve. Tako je na sam blagdan, u podnevnom nagovoru prije
molitve Kraljice neba, izražajno potaknuo na njegovo štovanje. Sjećam se kako je Ivan
Pavao II. učio – primijetio je rektor – Čovjek najviše treba Božje milosrđe. Benedikt
XVI. to je svečano potvrdio rekavši kako štovanje Božjega milosrđa nije sporedna nego
sastavna dimenzija kršćanske vjere. Štovanje Božjega milosrđa, kako nam je prenijela
sveta Faustina, odlučuje sudbinu svijeta i čovječanstva. Zato je Ivan Pavao II. povjerio
svijet Božanskome milosrđu, ističući kako je u Božjem milosrđu posljednja prigoda
spasenja – kazao je. Na primjedbu kako je Benedikt XVI. rekao da milosrđe Kristovo
nije jeftina milost, odgovorio je kako je Kristov Križ radikalna objava milosrđa,
koje je upravljeno protiv korijena zla u ljudskoj povijesti, protiv grijeha i smrti.
Božje milosrđe zahtijeva nutarnje obraćenje, kajanje poslije svakoga posrtaja. Ono
nema granica, ljudska zloća ne može iscrpsti Božju raspoloživost da uvijek prihvati
onoga tko ima u Njega povjerenja. Poruka Božjega milosrđa postaje, dakle, znak nade
za izranjeno čovječanstvo, ona je posebna mogućnost preporoda čovječanstva. Isus je
rekao svetoj Faustini: „Čovječansto neće naći mir dok se s pouzdanjem ne obrati mome
milosrđu“ – zaključio je monsinjor Bart.