Crkva i društvo

Prošlo je više od 40 godina otkako je Pavao VI., 15. rujna 1965. godine, ustanovio Biskupsku sinodu. Do sada je održano deset redovitih općih skupština i dvije izvanredne, na kojima se raspravljalo o važnim pitanjima za cijelu Crkvu. Osim toga održano je osam posebnih skupština o pitanjima pojedinih regija. Nakon objavljivanja prvoga sveska o sinodnim radovima u listopadu 2005. godine, izdavačka kuća Dehoniana iz Bologne prošlih je dana objavila drugi svezak koji započinje redovitom Sinodom o formaciji svećenika iz 1990. godine, a potom posebnom Sinodom za Europu nakon pada Berlinskoga zida. Obrađuje također redovitu Sinodu o posvećenome životu čije se vrijeme isprepliće s prvom kontinentalnom Sinodom, koje je Ivan Pavao II. želio imajući u vidiku veliki jubilej 2000. godine. Od posebnih Sinoda treba spomenuti onu za Libanon, 1995. godine, kojom se zaključuje svezak. Od svake Sinode su doneseni ključni tekstovi: bitni elementi, radni instrument, postsinodna pobudnica i eventualni priručni dokumenti provedbe. Predgovor je napisao glavni tajnik Sinode, nadbiskup Nikola Eterović.
Poljska biskupska konferencija je odlučila ustanoviti 'Vijeće za programiranje' emisija radio postaje 'Radio Marija', koje će nadzirati njezino emitiranje kako bi ono bilo u skladu s naukom Crkve. Vijeće će imati osam članova: četiri će imenovati Biskupska konferencija, a drugu četvoricu provincija Redemptorista. Već je dugo Radio Marija u Poljskoj u središtu polemika zbog svoje povezanosti s nekim političkim skupinama. Odluku su na zahtjev Vatikana donijeli biskupi u Czestochovi, priopćio je voditelj Povjerenstva za obavijesna sredstva Biskupske konferencije. U Poljskoj su oci redemptoristi 1991. godine ustanovili Radio Mariju, koja je veoma popularna u Poljskoj, a preuzimaju je također programi u Kanadi i Sjedinjenim Državama.
Ovo je velika prigoda za nov početak - kazao je Kofi Annan komentirajući izbor 47 članova Vijeća za ljudska prava. Novo pravno tijelo zamjenjuje staro Povjerenstvo za ljudska prava, koje je često bilo u središtu polemika. Govoreći o razlikama između dva tijela prof. Kolja Canestrini, stručnjak za ljudska prava i posredovanje u sukobima, kazao je za našu radio postaju kako će Vijeće od Povjerenstva naslijediti neke tehničke i mehaničke vidike, primjerice, sustav nezavisnih stručnjaka te sudjelovanje civilnoga društva. Novost je to što će članovi vijeća povremeno biti provjeravani. Osim toga za izbor članova je potrebna apsolutna većina Opće skupštine, a glasovanje će biti tajno. Treba napomenuti kako su se neki međunarodni subjekti opirali ovome novom tijelu, među ostalima i Sjedinjene Države – primijetio je profesor i dodao kako se međunarodno pravo temelji na suglasnosti država. Sustav veta često priječi djelotvornost ljudskih prava, ali nam je bio pokazatelj kako države – premda se proglašavaju izvoznicima demokracije i ljudskih prava – ne žele strano miješanje u unutarnje poslove. Na upit o čemu će se raspravljati na prvoj sjednici Vijeća, koja je zakazana za 19. lipnja, kazao je kako smo svjedoci svakodnevnih sukoba u svijetu, a u sukobima se uvijek krše ljudska prava. U Africi i Aziji su u opasnosti, a neke su demokratske zemlje također optužene za kršenje ljudskih prava. Prvo će zasjedanje Vijeća biti probni ispit – istaknuo je profesor Canestrini i dodao kako države koje su se protivile Vijeću za ljudska prava neće moći nijekati njegovu legitimnost, premda bi mogle uskratiti svoj pozitivni prinos. S pravnoga gledišta takvo ponašanje je dopušteno, premda s etičkoga ili moralnog svatko od nas može zaključiti što je prikladno – zaključio je Canestrini.
Ekscelencijo, izražavam duboku zabrinutost zbog osude na smrt katolikâ Fabianusa Tiboa, Domingusa da Silve i Marinusa Riwua, ne uzimajući u obzir nove dokaze njima u prilog niti to što nisu rasvijetljeni krvavi događaji u Posu, poglavito što se tiče promicatelja sukoba. Zaklinjem Vas da ta okrutna i neljudska presuda ne bude izvedena – stoji u apelu Zajednice svetoga Egidija, upućenom predsjedniku Indonezije. Zajednica svetoga Egidija poziva sve da podrže apel šaljući ga na adresu indonezijske vlade. Trojica su katolika uhićena 2000. godine, a pokrajinski ih je sud proglasio krivima za ubojstva i osudio na smrtnu kaznu. Tri osuđenika su siromašna i nepismena, vjerojatno su žrtveni jarci, jer, nakon novih dokaza, nije sigurno da su oni materijalni počinitelji zločina, dok promicatelji krvavih sukoba od 2000. do 2002. godine između muslimana i katolika u Posu nisu još otkriveni – stoji u priopćenju zajednice svetoga Egidija.
Katolička je škola mjesto svjedočenja i socijalne zauzetosti. Ona cijeloj zajednici daje svoj prinos te originalnu uslugu promicanju građanskih prava i civilnoga suživota – stoji u poruci milanskoga nadbiskupa, kardinala Dionigija Tettamanzija, koju je prigodom 24. marša katoličkih škola pročitao glavni vikar milanske nadbiskupije. Kardinal je istaknuo da unatoč tomu što katolička škola obavlja službu koja je zakonom priznata kao javna, i u školskome sustavu živi svoje izvorno iskustvo, ipak nema jednakosti s državnom školom. U stvari, važnim potvrđivanjem načela nisu slijedile činjenice – kazao je kardinal. Katoličke škole poučavaju na neovisan, znanstven i ozbiljan način, i još, pomoću tolikih iskustava teže sintezi u smislu usvajanja sudova, koji postaju životna pretpostavka i odabir stila i načina odgovornoga ponašanja u društvu. Globalna pozornost je upravljena svima, premda, gospodarski uvjeti mogu biti prepreka slobodi obrazovnoga izbora, što u slučaju roditelja djece s tjelesnim manama postaje još očitije. Zbog takvoga stanja poželjno je da sve škole imaju jednake uvjete – kazao je kardinal.