Papa uputio poruku sudionicima skupa „Dati dušu Europi – Poslanje i odgovornost Crkvi“

(03. svibnja 2006. – RV) Neka pravoslavci i katolici hrabro surađuju u evangelizaciji Europe – istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci u prigodi prvoga skupa koji su zajednički organizirali jedno tijelo Svete Stolice, Papinsko vijeće za kulturu, i Moskovski patrijarhat. Taj prvi simpozij vrlo velike ekumenske važnosti, o kulturi u Europi, započeo je danas u Beču, na temu „Dati dušu Europi – Poslanje i odgovornost Crkvi“. Sveti Otac u poruci poziva katolike i pravoslavne na zajedničko hrabro i obnovljeno evangelizatorsko djelovanje u Europi trećega tisućljeća, te želi da europske zemlje otkriju u Kristu svoj zajednički poziv na služenje miru i istinskome napretku svijeta.
U poruci koju je poslao državni tajnik kardinal Angelo Sodano, kardinal je napomenuo da Papa nije izostavio istaknuti kako su narodi europskoga kontinenta, u ovo naše doba, pozvani odgovoriti na žurna pitanja o smislu života, vrjednoti slobode, pa i o samoj budućnosti Europe. U tom ih je kontekstu neprestano pozivao da svoju sadašnjost i budućnost grade u svjetlu etičkih i moralnih vrednota koje su stoljećima prosvjetljavale njihovu povijest, vodeći istovremeno računa i o negativnim iskustvima iz prošlosti. Crkva ne prestaje ponavljati kako samo čuvajući i vrjednujući u potpunosti baštinu naslijeđenu od predaka, Europa, poštujući različite duhovne tradicije koje ju obogaćuju, može napisati novu stranicu svoje povijesti, poštivajući ljudsko dostojanstvo i zabranjujući potpuno zlorabe i nasilje nad ljudskim pravima – napisao je kardinal Sodano.
Susret, koji je kardinal Sodano nazvao plodom ohrabrujuće suradnje između Svete Stolice i Moskovskoga patrijarhata, započeo je uvodnim izlaganjem kardinala Paula Pouparda, predsjednika Papinskoga vijeća za kulturu, i metropolita Smolenska i Kaliningrada Kirila, predsjednika Odjela za vanjske odnose Moskovskoga patrijarhata. Kardinal Poupard je podsjetio na brojne izazove s kojima se katolici i pravoslavci trebaju zajednički suočiti kako bi Europi dali dušu, a među kojima je spomenuo rašireni moralni relativizam i skepticizam, europsko društvo koje je sve više bez Boga i bez duše… hladno i zarobljeno u kavezu zakonâ i usmjereno na stalno traženje zarade. Osim toga, kardinal je spomenuo agresivnost sektâ, ponekad zabrinjavajuće razvoje znanosti, te politike koje ugrožavaju brak i obitelj. Kardinal je govorio i o takozvanoj europskoj demografskoj zimi koja je iz godine u godinu sve veća. Pred kontinentom kojemu prijeti „amnezija“ i nevjerojatna duhovna praznina, kardinal Poupard je podsjetio kako Europa nije samo jednostavni zemljopisni entitet, a ni čista gospodarska unija; pravoslavci i katolici mogu usko surađivati kako bi joj dali duh, počevši – kako je kazao kardinal citirajući Majku Tereziju iz Kolkate – od konkretnoga svjedočenja Evanđelja ljubavi i radosti koje ne svodi vjeru u Krista u kruti moralizam.