Papa uputio poruku kardinalu Joséu Saraivi Martinsu, pročelniku Zbora za proglašenje svetih

(27. travnja 2006. – RV) Kauze valja brižljivo pripremiti i proučiti kako bi glas svetosti, izvanredni znakovi koji ga prate ili prihvaćanje mučeništva, posvjedočili evanđeosku savršenost kandidata za čast oltara. U poruci kardinalu Joséu Saraivi Martinsu, pročelniku Zbora za proglašenje svetih, papa Benedikt XVI. se osvrnuo na postupke koje ta vatikanska ustanova slijedi kako bi došlo do proglašenja nekog novog sveca. Crkva je oduvijek jako cijenila spomen svetih; zbog toga se tijekom stoljećâ razvila sve veća pozornost prema postupcima koji vode sluge Božje prema časti oltara - pretpostavka je od koje je Sveti Otac započeo svoje razmišljanje o postupcima Zbora za proglašenje svetih. Papa se u poruci osvrnuo na teme o kojima se raspravljalo na općoj skupštini te vatikanske ustanove, a među kojima se prva odnosila na Naputak koji je pripremio Zbor, a vezano uz takozvani biskupijski dio procesa koji je usmjeren na priznavanje svetosti. Podsjetivši na glavnu razliku između beatifikacije i kanonizacije, i na vlastitu želju za vidljivim uključivanjem partikularnih Crkvi u obrede proglašenja novih blaženika, papa Benedikt XVI. je istaknuo kako već od biskupijskoga ispitivanja kauze valja vrlo brižljivo pripremiti i proučiti, pomno tražeći povijesnu istinu u svjedočanstvima i dokumentima, a u duhu apostolske konstitucije iz 1983. godine, kojom je Ivan Pavao II. preoblikovao te postupke.
Biskupi su dužni jasno procijeniti uživaju li stvarno kandidati za čast oltara trajni i rašireni glas svetosti i čudesa, ili mučeništva. U suprotnome – primijetio je nadalje Papa – jasno je da kauza za beatifikaciju i kanonizaciju neće moći započeti ako nedostaje dokazani glas svetosti, pa i ako je riječ o osobama koje su se istaknule po evanđeoskoj dosljednosti i po posebnim crkvenim i društvenim zaslugama. Što se tiče čuda također – a to je bila druga tema rasprava na skupu – Sveti Otac je istaknuo kako taj argument valja dobro upoznati u svjetlu crkvene tradicije, današnje teologije i najvjerodostojnijih znanstvenih dostignuća. Kada je utvrđeno postojanje i fizičkoga čuda, a ne samo moralnoga, teologija treba reći odlučujuću riječ – napomenuo je Papa.
Što se tiče treće teme - mučeništva, papa Benedikt XVI. je istaknuo kako razlog koji potiče na mučeništvo ostaje nepromijenjen, imajući u Kristu izvor i uzor, ali su promijenjeni kulturni konteksti i strategije progona, koji sve manje nastoje na izričit način istaknuti svoju nesklonost prema kršćanskoj vjeri, ili prema ponašanju povezanim s kršćanskim krepostima, nego hine različite razloge, primjerice političke ili društvene naravi. Stoga je nužno pronaći nepobitne dokaze o raspoloživosti za mučeništvo, i o njegovom prihvaćanju od strane žrtve, ali je isto tako nužno da se, izravno ili neizravno, nazre, na moralno siguran način, odium Fidei progonitelja – napomenuo je između ostaloga Sveti Otac.