Papa Benedikt XVI. večeras će prvi put predvoditi Križni put u Koloseumu

(14. travnja 2006. – RV) Na Veliki petak pogled upravljamo na probodeno Srce Otkupitelja, koji na Križu pokazuje smisao ljubavi u njezinome najradikalnijem obliku, ljubav koja nadilazi svaku spoznaju, Božju ljubav koja se daruje kako bi pridigla čovjeka i spasila ga – ovim je riječima Sveti Otac, tijekom opće audijencije na Veliku srijedu, objasnio vjernicima smisao dana na koji se Crkva spominje preminuća svojega Gospodina. Večeras će papa Benedikt XVI., u 21.15 sati, prvi put predvoditi tradicionalni Križni put u Koloseumu. Razmišljanja je ove godine pripremio nadbiskup Angelo Comastri, Papin vikar za Grad Vatikan. Na upit novinara koja su ga mjerila nadahnjivala, nadbiskup je kazao kako je glavno mjerilo to da se u Kristovu Muku slijeva povijest čitavoga čovječanstva. Stoga, gledajući Kristovu Muku možemo shvatiti povijest ljudi, povijest u kojoj su dobri poniženi, blagi su napadnuti, čestiti pogaženi, a oni čista srca su podrugljivo ismijavani. Zbog toga se nameće pitanje koje prolazi cijelim Križnim putom: „Tko je pobjednik?“ Ako je sâm Bog osuđen i nosi Križ, tko je pobjednik? Tko će reći posljednju riječ? – upitao se nadbiskup te pojasnio kako prolazeći putom Isusova Križa, sigurni smo: posljednja je riječ Božja. Križni nam put pomaže shvatiti dramu povijesti, ali nama, kršćanima, jamči da posljednji dan nije Veliki petak; posljednji je dan Uskrs. Uskrs je pobjeda dobra nad zlom, ljubavi nad mržnjom, on je pobjeda dobrih, jer je to pobjeda beskonačnoga dobra, a to je Bog – kazao je nadbiskup. Osvrnuvši se potom na poruku koju je htio dati svojim razmišljanjima, nadbiskup Comastri je posebice istaknuo postaje na kojima Isus pada. Pri prvome padu, mislio sam da je prva patnja koju je Isus iskušao bila kada je osjetio da u svijetu nestaje osjećaj za grijeh. Grijeh je pravi otrov u povijesti i prava infekcija čovječanstva. Isus je sigurno beskrajno trpio vidjevši ljudsku ludost i glupost kako pije otrov ni ne primijetivši. Stoga njegovo trpljenje upozorava ljude: „Pazite, gledajte što grijeh čini! Ušavši u vašu povijest punu grijeha, bio sam napadnut, izudaran, raspet na križ, i prihvatio sam trpljenje kako bih vam rekao koliko vam grijeh šteti!“ Kad bismo otvorili oči i priznali da nam grijeh šteti… Bog je spreman za praštanje. Jer, na Kristovome Križu, s jedne je strane grijeh, a s druge Božja ljubav koja govori: „Ja te još uvijek volim; tu sam kako bih ti oprostio.“ Osvrnuvši se potom na Marijinu nazočnost u razmatranju, nadbiskup je kazao kako se ona više puta pojavljuje, ne samo u susretu Majke sa sinom, nego i u prizoru skidanja s Križa, gdje daje dugu meditaciju o Marijinoj nazočnosti. Potrebna nam je prava i vjerna ljubav, potrebna nam je ona ljubav koja nikada ne oklijeva, treba nam ljubav koja je sigurno sklonište za vrijeme straha, boli i kušnje koje svakoga stigne. Zbog toga nam je potrebna Marija – žena, supruga, majka koja nikada ne izobličava i ne niječe ljubav. Marija je Majka. I u svakome Križnom putu ta je Majka nazočna, jer joj je Isus s Križa povjerio svakoga čovjeka na njegovu križnom putu. Sa srcem koje je imala i koje ima, Marija ne može ne shvatiti ozbiljno te Isusove riječi – kazao je nadbiskup Comastri. Podsjetimo da će Križni put u Koloseumu putem mondovizije pratiti više od 60 televizijskih kućâ.