Ljudsko biće ne smije biti žrtvovano za uspjehe znanosti i tehnike

(01. travnja 2006. – RV) Ljudsko biće ne smije biti žrtvovano za uspjehe znanosti i tehnike – istaknuo je papa Benedikt XVI. u govoru sudionicima seminara o ulozi europskih sveučilišta, koji je održan u Vatikanu, a na kojemu su sudjelovali predstavnici sveučilišnoga svijeta iz više od 50 zemalja. Na današnjoj su audijenciji bili nazočni zajedno s kardinalom Zenonom Grocholewskim, pročelnikom Zbora za katolički odgoj. Čovjek je remek-djelo stvorenoga – napomenuo je Papa prikazujući glavne točke kršćanskoga viđenja u razdoblju u kojemu je bitno antropološko pitanje. Akademskome je svijetu Sveti Otac kazao kako svaka kulturna stvarnost ima prošlost i budućnost koje čine određeni nacrti, te potom istaknuo kako je riječ o pojašnjavanju kakvo je poimanje čovjeka koji je u temelju novih nacrta. S pravom se pitate kakvome čovjeku sveučilište namjerava biti u službi: pojedincu koji se zatvara u obrani samo svojih interesa, i samo jednoga vidika interesa, onoga materijalističkoga, ili osobi otvorenoj solidarnosti s drugima, u traženju pravoga smisla života, koji treba biti zajednički smisao koji nadilazi pojedinca? – primijetio je Papa. Govoreći potom o, isto tako vrlo važnome, odnosu između čovjeka, znanosti i tehnike, Sveti je Otac upozorio na velike opasnosti. Tehnološki je razvoj, zahvaljujući informatici, preuzeo jedan dio i naših mentalnih aktivnosti, s posljedicama koje obuhvaćaju naš način razmišljanja, a mogu uvjetovati i našu slobodu – upozorio je Papa te dodao kako valja snažno istaknuti da se ljudsko biće ne smije žrtvovati za uspjehe znanosti i tehnike. Stoga se s antropološkim pitanjem, mi, nasljednici humanističke tradicije temeljene na kršćanskim vrednotama, trebamo suočiti u svjetlu načela koja nadahnjuju našu civilizaciju, i koja su u europskim sveučilištima pronašla prave laboratorije za istraživanje i bolje upoznavanje. Pojasnivši nadalje kako Crkva namjerava dati svoj prinos razmatranju o izgradnji Europe trećega tisućljeća, na koje su pozvana sveučilišta, Sveti je Otac podsjetio kako se Crkva stalno skrbila o učilišnim centrima, te da su se sveučilišne ustanove uvijek raspoznavale po ljubavi prema znanju i traženju istine. Sveučilište je rođeno iz ljubavi prema učenosti i iz učenosti koje vodi do ljubavi – primijetio je Papa. Osvrnuvši se potom na ulogu sveučilišta danas, Sveti je Otac objasnio kako se u sadašnjem stanju od njih traži da se ne zadovolje samo poučavanjem, nego da se založe također i u pozornoj odgojnoj ulozi u službi novih naraštaja, pozivajući se na baštinu uzora i vrednota koji su obilježili prošla tisućljeća. Stoga je nacrt za budućnost: pomoći Europi sačuvati svoju 'dušu' oživljavajući kršćanske korijene iz kojih potječe. Upravo stoga što se taj nacrt nadahnjuje sjećanjem iz prošlosti, papa Benedikt XVI. je podsjetio na misli Ivana Pavla II. iz posinodne pobudnice 'Crkva u Europi': Iz biblijskoga poimanja čovjeka, Europa je izvukla ono najbolje u svojoj humanističkoj kulturi, te potakla dostojanstvo osobe, koje je izvor svih neotuđivih prava. Na taj način Crkva sudjeluje u širenju i učvršćenju vrednota koje su učinile univerzalnom europsku kulturu. Na te je riječi Ivana Pavla II., Sveti Otac dodao kako čovjek ne može u potpunosti shvatiti samoga sebe ako zaobiđe Boga. I to je razlog zbog kojega se ne može zanemariti vjerska dimenzija ljudskoga postojanja u trenutku u kojemu se izgrađuje Europa trećega tisućljeća – napomenuo je Sveti Otac.
U središtu skupa je, između ostaloga, bila i rasprava o poimanju pravoga napretka. Osvrnuvši se u razgovoru za Vatikanski radio na tu temu, kardinal Zenon Grocholewski, pročelnik Zbora za katolički odgoj, istaknuo je da se danas, više nego u prošlosti, primjećuje kako pravi napredak čovječanstva nije samo tehnički napredak, jer se znanost može koristiti i za dobro, i za zlo. U stvari, znanost i tehnika korištene su kako bi se ratovi učinili strašnijima, nepravde istančanijima, a tlačenje narodâ još podmuklijim. Stoga je vrlo važno u kakve se ruke stavljaju uspjesi znanosti i tehnike. Naš je skup bio postavljen upravo na tom argumentu – pravi ljudski napredak ovisi i o razvoju humanističkih znanosti, o ljudskome razmišljanju, te odgoju ljudske osobe koja treba biti odgovorna u korištenju uspjeha znanosti i tehnike kako oni ne bi postali prijetnja za cijelo čovječanstvo – kazao je na koncu kardinal Grocholewski.