Nada Crkve u Kini

Očitovanje ljubavi prema kineskome narodu, to je, po mišljenju nadbiskupa Giovannija Lajola, tajnika Državnoga tajništva za odnose s državama, duboko značenje Papine odluke da na kardinalsku čast uzdigne nadbiskupa Hong Konga. Istoga mišljenja je novi kineski kardinal rekavši da ga Papa nije imenovao kardinalom zbog neke njegove posebne kvalitete, nego zato jer voli kineske katolike i kineski narod. Govoreći o odnosima Svete Stolice i Kine, kazao je kako svi žele poboljšanje međusobnih odnosa, te da svatko može pomalo tome pridonijeti. Mislim da se Sveti Otac želi okoristiti mojim iskustvom, čuti neke informacije a možda i sugestije. Ne znam hoću li moći što učiniti u izravnim razgovorima s kineskim vlastima. Toliko bih želio, mislim da, poznajući iznutra kinesku Crkvu, mogu pojasniti našim upraviteljima kakva je Crkva. Bojim se da imaju brojne pogrešne pojmove, u stvari zastarjele. Bit ću zadovoljan da im mognem pojasniti – kazao je kardinal. Međunarodni promatrači Kinu drže gospodarskom silom XXI. stoljeća. Na upit što Krist može reći Kini, odgovorio je kako Kina još nije velesila, iako gospodarstvo napreduje; u usporedbi s drugima još je dosta nerazvijena. Sigurno da ima velike mogućnosti. Pravac kojim krene taj razvoj utjecat će, ne samo na Kinu, nego na Aziju i cijeli svijet. Nadamo se da će to biti ispravan pravac. Pravo usmjerenje dolazi od Isusa Krista, svjetla svijeta. Premda ne očekujemo da Vlada upravlja po Evanđelju, ipak se nadamo da će krenuti pravim putom. Osvrnuvši se na Papin nagovor, kazao je kako Sveti Otac govori da trebamo i mi činiti kao Blažena Djevica, pošto je primila lijepi navještaj i prihvatila se posla, otišla je služiti svojoj rođakinji Elizabeti. Papina enciklika 'Bog je ljubav' ima dva dijela. Nakon što smo iskusili Božju ljubav, u Bogu i mi postajemo ljubav. U Kini ima neizmjerno polje za vježbanje u ljubavi, jer, kako sam rekao, Kina je još siromašna, u njoj ima veoma puno siromašnih. A Crkva se je uvijek isticala po svojoj velikodušnosti prema najpotrebitijima – istaknuo je kardinal. Na primjedbu kako je Ivan Pavao II. nazvao Aziju „našom zajedničkom zadaćom za treće tisućljeće,“ a da Benedikt XVI. slijedi stope svoga prethodnika, odgovorio je kako je Azija slojevita stvarnost, ali s tolikim stanovništvom u trećem tisućljeću imat će sve važniju ulogu, zato se nadam da će svi poslušati Papin poziv, da će se zauzeti upoznati Aziju različitu po kulturi i socijalnim raznovrsnostima te s evanđeoskom velikodušnošću uspostaviti sve čvršći kontakt, uzajamno se pomažući, kako bi svijet išao prema miru i skladu – zaključio je kardinal.