(21. ožujka 2006. – RV) Govor kardinala Camilla Ruinija, Papina vikara za grad Rim
i predsjednika Talijanske biskupske konferencije, kojim je 20. ožujka započelo zasjedanje
Stalnoga vijeća Talijanske biskupske konferencije, izazvalo je brojne komentare. Ističući
načelo središnjeg položaja osobe i težnje općem dobru, kardinal je govorio o bitnim
temama, među kojima i o poštivanju života, te zaštiti obitelji i braka. Skori izbori
u Italiji potaknuli su kardinala Ruinija da potvrdi nesudjelovanje Crkve u bilo kakvoj
odluci političkoga ili stranačkog opredjeljenja. Međutim, posebnu pozornost valja
posvetiti poštivanju ljudskoga života od začeća, pa do njegove prirodne smrti, te
konkretnoj potpori zakonitoj obitelji temeljenoj na braku, izbjegavajući uvođenje
normi koje bi kompromitirale njezinu vrednotu i funkciju. Prema kardinalovu mišljenju,
zabrinjavajući znakovi stižu iz nekih regionalnih vijeća u kojima su dani, a u nekim
slučajevima su i prihvaćeni, prijedlozi vezani uz izvanbračne zajednice koje u velikoj
mjeri izjednačuju njihova prava s pravima zakonitih obitelji. Što se tiče gospodarstva,
kardinal je istaknuo kako na tom području stanje ostaje teško, te je poželio snažno
zajedničko zalaganje kako bi se ublažila neuravnoteženost koja već dugo pogađa Italiju,
a koja najviše šteti Jugu zemlje, posebice što se tiče nezaposlenosti. Uz to, kardinal
je upozorio i na težak pristup problemu doseljenika. Osvrnuvši se pak na rasprave
o eventualnome poučavanju islamske religije u državnim školama, koje su u posljednje
vrijeme bile u središtu pozornosti javnoga mnijenja, kardinal je kazao kako to u načelu
nije nemoguće, ali je potrebno da ono u svojim sadržajima ne bude u opreci s Ustavom.
Prema kardinalovu mišljenju, u stvari nedostaje jedan predstavnik islama osposobljen
uspostaviti s talijanskom državom dogovor o tome, a osim toga, trebalo bi zajamčiti
da poučavanje islamske religije ne postane društveno opasna indoktrinacija. Spomenuvši
se pak ubojstva talijanskoga svećenika, don Andree Santora, kardinal se zadržao na
teškome stanju u kojemu se nalaze kršćani u različitim zemljama s većinskim muslimanskim
stanovništvom, ili onima kojima upravljaju politički sustavi protivni religiji. Kardinal
je nadalje uputio poziv zapadnim zemljama da više pozornosti posvete problemima koji
se dotiču temeljnih ljudskih prava, a potom se osvrnuo i na stanje u Iraku, Svetoj
zemlji, i nuklearno pitanje u Iranu, podsjetivši na Papin opći poziv na postupno i
usklađeno nuklearno razoružavanje. Kardinal Ruini nije zaboravio ni područja Istočne
Afrike, pogođena sušom i nestašicom hrane, i pritom naglasio kako je žalosno ustvrditi
kako slične tragedije imaju slab odjek u obavijesnim sredstvima i općoj svijesti.
Veliki dio govora kardinal je posvetio privlačnosti i snazi enciklike „Bog je ljubav“,
te istaknuo kako nas tim dokumentom Sveti Otac poziva da živimo ljubav i na taj način
pustimo da Božje svjetlo uđe u svijet.