Kršćanski muzej ponovno otvoren

(20. ožujka 2006. – RV) Uvećati sjaj Rima i potvrditi Istinu kršćanske religije – bio je cilj koji je papa Benedikt XIV. želio postići kada je 1756. godine utemeljio Kršćanski muzej, koji je ovih dana, nakon pet godina obnavljanja i arhivskih istraživanjâ, ponovno otvoren u Vatikanskim muzejima. Taj je pothvat dio proslave 500. obljetnice utemeljenja Muzejâ, do kojega je došlo nakon otkrića skupine Laokontovih kipova, 14. siječnja 1506. godine, na rimskome brežuljku Oppio. Rimu, središtu kršćanstva, nedostajao je jedan 'sveti' muzej, uz onaj 'svjetovni' na Kapitoliju; kako bi ispunio tu prazninu, papa Benedikt XIV. je odlučio skupiti iz dvorišta Belvedere ručno izrađene predmete prethodno donesene iz katakombâ i domusa podignutih na glavnim cestama koje su vodile do Vječnoga Grada. U vrijeme papinstva Pija IX., 1854. godine, veći dio epigrafskih i kiparskih svjedočanstava iz Kršćanskoga muzeja, premješten je u Lateransku apostolsku palaču. Osvrnuvši se u razgovoru za Vatikanski radio na ovo ponovno otvaranje muzeja, Francesco Buranelli, ravnatelj Vatikanskih muzeja, istaknuo je kako svaki predmet izložen u muzeju potvrđuje jedno obraćenje, mučeništvo, ili pobožni čin. Možda je baš u tome velika vrijednost umjetničkih djela izloženih u Kršćanskome muzeju, jer pokazuje postupno potvrđivanje kršćanske religije u velikome Rimu, glavnome gradu Rimskoga carstva – kazao je Francesco Buranelli.