Samo slobodni od ropstva laži i grijeha te otvoreni istini, ljudi nalaze smisao svoje egzistencije i postižu mir, ljubav i radost

(7. ožujka 2006. – RV) Samo slobodni od ropstva laži i grijeha te otvoreni istini, ljudi nalaze smisao svoje egzistencije i postižu mir, ljubav i radost – kazao je Sveti Otac u nedjeljnom nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji. Benedikt XVI. je pozvao vjernike da u sabranosti i molitvi iskoriste ovo liturgijsko vrijeme za pozorno preispitivanje života. Nadbiskup Bruno Forte, osvrnuvši se na Papin poziv, kazao je za Radio Vatikan kako nije moguće govoriti o obraćenju ako se nema svijesti o grijehu i njegovoj težini. Ovo govorim ne zato kako bismo stekli negativnu nego stvarnu viziju o čovjeku u svoj njezinoj veličini, ali i tragičnosti. Ljudsko stanje kao tragično stanje jer je obilježeno grijehom. Pored ove jasne i snažne svijesti, koja u svakome postaje ozbiljan ispit savjesti kako bi se provjerilo vlastito srce i život pred Bogom i potreba dobra i ljubavi za druge, druga temeljna točka za ozbiljan put obraćenja jest isto tako snažno postati svjestan milosti i dobrote Božje što nam je u Isusu Kristu objavljeno kao i dijalektičke igre na kojoj se temelji poruka Pavlove poslanice Rimljanima: „Ali gdje grijeh postade veći, tu se milost izli u preobilju“. Na primjedbu kako je Papa rekao da se postaje slobodan onda kad se svlada kušnja, kazao je kako sloboda nije jednostavna slobodna volja - izabrati jednu ili drugu stvar - to čak može biti bolesno služenje slobodom. Prava sloboda jest ona koja oslobađa, dakle to je proces koji ima početak i kraj. Što je istinska sloboda? To je sloboda koja nas oslobađa od nas samih, od našega ponosnog Ja, od naše sebičnosti po kojoj stavljamo u središte sebe u odnosu na Boga i bližnjega, takva nas sloboda po ljubavi čini slobodnima za Boga i za druge. Istinska sloboda jest sloboda ljubiti, to je darivanje sebe bez uzvrata. Prema takvoj slobodi teži korizmeni hod, takvu slobodu traži i želi, ali to je darovana sloboda, to jest darovana nam je odozgo. Drugo ime za milost jest darovana sloboda – kazao je nadbiskup. Osvrnuvši se na Papin susret s rimskim klerom, tijekom kojega je pozvao svećenike da postanu jednostavniji kako bi bili otvoreniji prema Gospodinu i ljudima, kazao je kako je to ideja vodilja naučavanja Benedikta XVI. i njegovoga teološkog učiteljstva glede obnove Crkve. Papa je više puta kao teolog govorio da je pojednostavljenje istinska obnova Crkve, jednostavnost ne znači banalizacija, nego vraćanje središtu, onome bitnome, onome što vrijedi pred Bogom. Važno je Bogu ugoditi nasljedujući Isusa, staviti u središe našega života kao ljudi, kršćana i posebno svećenika, nasljedovanje Krista; željeti biti jedno s Njim u očima Očevim, u svakoj stvari ugoditi Bogu. Mislim da Papa misli na ovo kada govori o reformi, takvu reformu neizmjerno trebamo. Jedina reforma koja se ne odvija na vanjskoj i površnoj razini, pomoću krilatica i lakih recepata, nego koja, polazeći od obraćenja srca, sve više čini Crkvu „ljepšom, neokaljanom i bez nabora zaručnicom“ svoga Spasitelja – zaključio je nadbiskup Forte.