Papa je izabrao ime nadahnjujući se na Benediktu XV. papi mira, kako bi svoj pontifikat
stavio u službu pomirenja među narodima, te po svetom Benediktu, zaštitniku Europe
kako ne bi „ništa stavio prije Krista“. Ali, Papa najviše od crkvenih otaca citira
svetoga Augustina. Hiponskom biskupu Papa je posvetio svoju doktorsku disertaciju.
Osvrnuvši se na tu činjenicu, biskup Giovanni Scanavino, i sam augustinac, kazao je
za Radio Vatikan kako postoji duboka veza između Pape i svetoga Augustina, ona potječe
iz Papinih studentskih dana. Prva Papina knjiga, plod njegova proučavanja, odnosi
se na ekleziologiju svetoga Augustina; možemo reći da je poslužila mladom teologu
Ratzingeru kako bi se dobro pripremljen sučelio s Drugim vatikanskim saborom. Ekleziologija
zajedništva, obrađena u tekstovima Sabora, velikim je dijelom njegova zasluga, odnosno
prvim proučavanjima Augustinovih tekstova, koji obrađuju ekleziologiju zajedništva
Kristova Tijela, Božjega naroda, kao mjesta gdje prebiva Gospodin i samim tim to postaje
njegova kuća. Papa je temeljito usvojio Augustinov nauk, što je u njemu postala veoma
jasna sinteza, zbog čega ga on spontano izlaže, postao mu je naravan. Na tome mu zavidim
i divim mu se – istaknuo je biskup. Na upit što nas posebno poučava Benedikt XVI.
predlažući misao svetoga Augustina, odgovorio je kako je to sve ono što je do sada
izgovorio u svojim nagovorima: hrabrost koju želi prenijeti, jasnoću istine, ali ne
one koja vrijeđa, nego istine koja potiče na razmišljanje upravo zbog jasnoće s kojom
ju uspijeva predložiti i izraziti. Ono čemu se divim kod Pape jest upravo jednak oblik
jasnoće i odluke. To je – ovo se može činiti čudnim, ali meni se upravo tako čini
– kao da predlaže genijalnost, jasnoću, kritičku sposobnost koja predlaže, svojstvenu
svetome Augustinu – zaključio je biskup.