Priopćenje o zasjedanju mješovitoga Pvjerenstva Svete Stolice i Velikoga rabinata

Izvješće o zasjedanju održanome od 26. do 28. veljače, bilateralnoga Povjerenstva izaslanstva Svete Stolice za vjerske odnose sa Židovima i Velikoga rabinata Izraela za odnose s Katoličkom Crkvom objavljeno je 2. ožujka. U priopćenju stoji kako je riječ o VI. susretu bilateralnoga Povjerenstva, na kojemu se raspravljalo o odnosima između ljudskoga života i tehnologije. Potvrđujemo načela svojih vjerskih tradicija: Bog je Stvoritelj i Gospodar svakoga života, a ljudski život je svet. Ljudski život je stvoren na sliku i priliku Božju, on je Božji dar koji treba poštivati i čuvati i stoga se odlučno odbacuje ideja ljudskoga gospodstva nad životom, kao i pravo da bilo tko odlučuje o njegovoj vrijednosti i trajanju. Odbacuje se dakle pojam aktivne eutanazije te se zahvaljuje Bogu što je čovječanstvu dao mogućnost liječiti i čuvati život, te na značajnim napredcima koje su na tom području ostvarile znanost, medicina i suvremena tehnologija – stoji u priopćenju. Istaknuto je „da nije sve što je tehnički moguće samim tim i etički prihvatljivo“, isto kao što je potvrđena „obveza činiti sve moguće kako bi se ublažile ljudske patnje“. Jedan drugi važan vidik dokumenta odnosi se na rizike zloporabe ljudske zemaljske egzistencije. Snažno se osuđuje „bilo koja vrsta nasilja na čovjeku u svrhu promicanja bilo koje ideologije, poglavito ako se to provodi u ime neke religije“. Takav se način djelovanja smatra kao izričito obeščašćenje Božjeg Imena. Važno je promicanje poštivanja Boga, religije i njezinih simbola, svetih mjesta i mjesta za molitvu. Svako nasilje nad njima treba biti odbačeno i osuđeno – stoji u dokumentu. U dokumentu je sadržano i promišljanje koje nadilazi okvire bilateralnoga povjerenstva, odnosno da nasilje, sadašnje napetosti među civilizacijama, prizivaju „dužnost nastojati uključiti muslimane i njihove vlasti u dijalog i poštenu suradnju. Na koncu je civilnim vlastima upućen poziv „kako bi znali cijeniti pozitivnu mogućnost koju vjerska dimenzija posjeduje u potpori rješavanja sukoba i napetosti, te da one u tu svrhu daju potporu međuvjerskome dijalogu“.