Vijesti iz Crkve i svijeta

Protokol iz Kyota, potpisan 16. veljače 2005. godine, navršio je godinu dana. Sporazum, koji je u prosincu prošle godine postao potpuno djelotvoran, dao je zeleno svjetlo pokretanju mjera za zaštitu okoliša. Cilj koji je zacrtala 141 zemlja potpisnica protokola jest smanjivanje stakleničkih plinova, koji su odgovorni za preveliko zagrijavanje planeta, za više od 5% do kraja 2012. godine. Međutim, tom dogovoru nisu pristupile Sjedinjene Američke Države, koje su 2005. godine sklopile drugi sporazum s Kinom, Australijom, Indijom, Južnom Korejom i Japanom, koji je odmah nazvan „protu-Kyoto“. Te zemlje, koje proizvedu 40% stakleničkih plinova, predložile su strategiju s manjim ograničenjima za gospodarstvo, i to preko korištenja nove tehnologije i obnavljajućih energetskih izvora. Stoga je danas glavni izazov uključiti te zemlje u novi globalni protokol. Nakon sporazuma iz Kyota, i Konvencije o očuvanju klime, valja poduzeti nove korake kako bi se odgovorilo na klimatske promjene koje su u tijeku.
Nadbiskupija New Orleans, koju je prošle godine teško pogodio uragan Katrina, odlučila je zatvoriti sedam župa i odgoditi otvaranje drugih 23 sve dok ne bude dovoljno vjernika za normalnu pastoralnu aktivnost – stoji u pastoralnome pismu nadbiskupa Alfreda Hughesa. Prema najavljenome planu bit će ustanovljeno četrnaest novih župa koje će na pogođenim područjima pružati pastoralne usluge. U pismu se govori o reorganizaciji biskupijskih škola, jer su neke neuporabljive. Moramo se žrtvovati, ali to će biti prigoda za dublje življenje evanđeoske poruke – kazao je nadbiskup. Prije uragana Katrine, nadbiskupija je imala gotovo pola milijuna katolika u 142 župe. Prema predviđanjima, 60 do 65% vjernika, gotovo 300 tisuća, trebalo bi se vratiti sljedećih godina.
U Nepalu, nakon deset godina sukoba između pobunjenika i vladinih snaga koji su odnijeli više od 13 tisuća ljudskih života, prema istraživanju nepalskoga Caritasa u zemlji ima između 210 i 270 tisuća izbjeglica. Zemlja je pod jarmom komunističkih pobunjenika koji su se na pozornici predstavili kao zatirači društvenih podjela. Izbjeglice su smještene u barakama i skloništima u prigradskim naseljima, ili su po pretrpanim obiteljima, gdje su nemogući higijenski uvjeti. Među izbjeglicama nisu samo seljaci nego i srednji stalež protiv kojega su se okomili maoisti. Osim toga, upravitelj Caritasa, otac Filas Bogati kazao je – prenosi agencija MISNA – kako se, zahvaljujući nevladinim udrugama i potpori njemačkoga i austrijskoga Caritasa, izbjeglicama može pružiti potpora i liječnička njega. Svećenik je istaknuo psihološku frustraciju i siromaštvo izbjeglica. Bježati ostavljajući sve ono što se posjeduje, bolno je i žalosno iskustvo – pojasnio je i dodao kako žene i djeca nemaju pristup liječničkoj njezi niti školskim uslugama, stoga su primorani raditi ili se odaju prostituciji. Unatoč ovom dramatičnom stanju, nepalska Vlada ne priznaje izbjeglice nego ih drži seliocima zbog gospodarskih ili osobnih razloga – zaključio je svećenik.
Predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku predstavio je kompromisni prijedlog za ustanovljenje Vijeća za ljudska prava, koje bi trebalo zamijeniti sadašnje Povjerenstvo. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda u objavljenome priopćenju zamolio je zemlje članice da što prije usvoje rezoluciju potpore dokumentu. Po tajnikovom mišljenju, predložene izmjene su više nego kozmetičke, jer predviđaju da Opća skupština izravno bira članove Vijeća, povremenu provjeru ljudskih prava u svim državama članicama s mogućnošću kažnjavanja. Prošlih su dana članice Organizacije islamske konferencije sugerirale da se u novom statutu Vijeća ozakoni izravna osuda bogohulnosti i vrijeđanja objavljenih religija.