To je putujući narod koji je u povijesti često bio proganjan i obilježen diskriminacijom
i predrasudama, koje su većim dijelom bile posljedica kulturnoga nerazumijevanja –
riječ je o Romima, kojima je Crkva, preko Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca
i putnika, posvetila dokument koji sadrži zajedničko viđenje djelovanja Crkve u evangelizaciji
nomadskoga pučanstva. Dokument pod naslovom „Smjernice za pastoral Roma“ – koji je,
zbog velike slojevitosti u pripremi od 2001. godine – predstavljen je 28. veljače
2006. u Tiskovnome uredu Svete Stolice, u nazočnosti kardinala Stephena Fumia Hamaa,
predsjednika Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika, te nadbiskupa
Agostina Marchetta, tajnika te vatikanske ustanove. Dokument proizlazi iz iskrene
zabrinutosti Crkve za Rome, kao odgovor na potrebe posebne pastoralne stvarnosti,
uključene u njezin misionarski zanos i promicanje čovjeka – kazao je u razgovoru za
Vatikanski radio nadbiskup Marchetto te dodao kako su smjernice plod dugoga proučavanja
kojemu su pridonijeli pastoralni djelatnici, među kojima i Romi, te stručnjaci. Uzevši
u obzir da su romski narodi, i u svojemu kulturnom identitetu također obilježeni različitostima,
na lokalnim je Crkvama da kriterije, upute i savjete, sadržane u dokumentu, prilagode
konkretnome stanju na tom mjestu i vremenu. Osvrnuvši se nadalje na sadržaj dokumenta,
nadbiskup je kazao kako on ima šest poglavlja koja se mogu podijeliti na dva velika
dijela – na dio koji govori o Crkvi i Romima u zajedničkome viđenju, i na drugi, pastoralni
dio. U prvome dijelu prikazani su opći pojmovi o Romima, skrb Crkve za njih, odnos
između katolištva Crkve i dušobrižništva Roma. Dva su poglavlja posvećena proučavanju
duboke veze koja povezuje evangelizaciju, inkulturaciju vjere i promicanje čovjeka.
Sljedeća poglavlja govore o pozornosti prema romskoj kulturi u postupku evangelizacije,
o ljudskim i građanskim pravima Româ, te uvjetima za njihov cjeloviti razvoj. Drugi
dio čini srž dokumenta, jer govori o posebnim vidicima pastorala Roma, te o strukturama
i osobama posvećenima takvome apostolatu – pojasnio je nadbiskup Marchetto. Na predstavljanju
dokumenta kardinal Hamao je istaknuo pravo na vlastiti identitet Roma, za koje je
Ivan Pavao II. više puta izrazio razumijevanje i poštovanje, koje je svoj vrhunac
imalo u Svetoj Misi oprosta u prigodi Jubileja, kada je papa Wojtyła pozvao kršćane
da se pokaju zbog riječî i ponašanjâ proizišlih iz mržnje i ponosa prema manjinama
kao što su, primjerice, Romi. Nadbiskup Marchetto je, između ostaloga, primijetio
kako je potrebno prevesti Bibliju, liturgijske tekstove i molitve na jezik kojim se
služe razne etničke skupine.