B. Rotar o mjesečniku Krčke biskupije 'Kvarnerski vez'

'Kvarnerski vez' mjesečnik je Krčke biskupije koja okuplja sjevernojadranske otoke. Koje teme posebno zaokupljaju svećenstvo i vjernike u posljednjem broju ovog lista, govori Boris Rotar.
Kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa namjerava u idućoj školskoj godini uvesti u škole jedinstveni program «Zdravstveni odgoj i obrazovanje», čiji je sastavni dio i spolni odgoj, list je središnju aktualnu temu posvetio tom problemu. Msgr. Valter Župan, krčki biskup predsjednik je Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za obitelj. On ističe da je cilj spolnog odgoja osposobiti odgajanika da prihvati i radosno živi svoju spolnost na području svog životnog poslanja. Kršćanin je svjestan da su uravnoteženost i čistoća, prije braka, u ženidbi ili u djevičanstvu, vrlina koja nikog ne isključuje. Ta vrlina traži napor i samosvladavanje uz pomoć sakramenata i ostalih sredstava milosti. Potrebno je uzeti u obzir psihološku, socijalnu, etičku, afektivnu i duhovnu dimenziju spolnosti i sve njih skladno integrirati u odgoj. Crkva ističe da se spolni odgoj ne može svesti samo na znanstveno informiranje o anatomiji i fiziologiji ljudskog tijela kao i higijensko-zdravstveni pristup. Ako spolnost prožima čitavu osobu onda spolni odgoj nadilazi puko opisivanje anatomije i fiziologije i ulazi u kriterije koji usmjeruju cjelovitu osobu. List citira program u kojem stoji, primjerice, da je spol određen spolnim organima, ali da se rod može birati tj. po vanjskim oznakama muškarac može odabrati da bude žena, program navodi da je «brak ograničavanje seksualnosti» što zapravo znači da se dopušta promiskuitet. List protiv tog liberalnog totalitarizma poziva roditelje da reagiraju - da sami odluče koji će program spolnog odgoja pohađati njihova djeca podsjećajući da je Crkva podržala program Teen star, iako on nije njen, jer program vodi računa o cijelom čovjeku i vrijednostima naše kulture. Stav je Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za obitelj koji iznosi biskup Župan da je smisao svakog odgojnog plana u odgoju za ljubav. Samo u ljubavi shvaćenoj kao susretu dviju osoba muškarca i žene - ljudska spolnost nalazi svoj temeljni smisao. U povodu blagdana don Bosca na Cresu je održan susret mladih s Krka, Lošinja i Cresa. Glazbeno scenski prikaz 'Tražio sam vas' bio je inspiriran životom i mislima pape Ivana Pavla II., a nakon bogoslužja biskup je mlade savjetovao da u održavanju vjere njeguju župne zajednice mladih. List se posebno bavi i našim iseljenicima u Americi podsjećajući na veliku seobu Hrvata u SAD kao dio europskih migracijskih valova koji su bili zahvatili Europu u drugom dijelu 19. stoljeća. Većinu hrvatskih doseljenika privukli su veliki industrijski centri Amerike poput Pittsburgha, Chicaga i New Yorka. Procjenjuje se da je između I. i II. svjetskog rata u SAD došlo oko 34.000 hrvatskih doseljenika. Oni koji su imigrirali u New York u 1950.-im i 60-im, prvenstveno su se naseljavali u Queensu i Astoriji, i računa se da je već u 50-ima u New Yorku živjelo oko 670 obitelji s otoka Krka. Upravo su oni imali važnu ulogu u osnutku Hrvatske zajednice pri crkvi Predragocjene krvi Isusove. List zatim posvećuje u nastavcima reportažu o misionarima svećenicima i fratrima koji su imali važnu ulogu u povijesti te hrvatske iseljeničke zajednice na američkom tlu. U sredini lista nalazi se Križni put predviđen za izrezivanje koji je koncipiran tako da su uz pojedine postaje tiskane riječi iz djela Ivana Pavla Drugog, ilustrirane njegovim crno-bijelim fotografijama tijekom dugotrajnog pontifikata, od snimke ranjavanja do trenutaka oprosta Aliju Agci u zatvoru i mnogobrojnih snimaka pape u molitvi. List ima i redovitu rubriku iz gospodarstva koju piše profesor Zdenko Cerović. On podsjeća da je krupni kapital, kako se pojednostavljeno zovu organizacijske strukture tih zloglasnih organizacija, uspio, ne birajući sredstva, u većini tranzicijskih zemalja pa tako i u našoj, okrupniti kapital, rad i tržište. Ulaskom krupnog kapitala u naše bankarstvo, trgovačke lance, turistički sektor, oni vrše pritiske na naš politički i gospodarski sustav kako bi se zakonodavnim i izvršnim sustavom vlasti na svim razinama dobili što povoljniji uvjeti ulaganja i izvlačenja profita. Rezerva za još dodatnim profitom našla se i u dodatnom radu nedjeljom. Zakonodavac i prirodni saveznik – sindikati, kreiraju niz nesporazuma i po radnika jalovih rješenja. Radniku je na kraju od iskrenih saveznika ostala samo Crkva i ona razina društva koja shvaća i koja se po svojem pozivu mogla senzibilizirati s poniženim slojem, a to je najamni radnik i njezin prirodni saveznik Katolička Crkva, piše autor zaključujući da smo tim procesima i globalizacijom postali država u kojoj su prava radnika i onih koji žive od svog rada svedena na razinu preživljavanja. Tako i ovaj dobro uređeni list podsjeća na žalosnu činjenicu da su radnicima ostala samo prava da budu eksploatirani i da rade van svakih pravila na način da se krše ne samo osnovni ljudski zakoni i moral, već i Božji zakoni.