Vijesti iz Crkve u svijetu

Quo vadis – kamo idete katolički laici, bila je tema nedavno održanoga seminara u Jakarti prigodom 40. obljetnice saborskoga dokumenta „Apostolica Actuositatem“. Sa zanimanjem je bilo praćeno predavanje isusovca Franza Magnis-Susena, profesora u Jakarti. Otac Suseno je istaknuo ograničen utjecaj laikata u crkvenom životu. Crkva se treba nositi sa sektaštvom, nasiljem, fundamentalizmom, korupcijom i sekularizacijom. Pred tim izazovima – pojasnio je – laici bi trebali biti vjerodostojni svjedoci zauzeti u apostolatu. Nije dosta vjerovati, treba razvijati duhovnost svjedočenja Krista. Istinska vjera zahtijeva aktivan apostolat u svim životnim okvirima: obitelji, poslu, politici i društvu. U tom smislu – primijetio je otac Suseno – velika je odgovornost na katoličkim političarima, koji trebaju prakticirati evanđeoska načela društvenoga života, odnosno boriti se za socijalnu pravdu, ljudska prava i demokraciju, protiv diskriminacije i za promicanje društvene stabilnosti u Indoneziji. Poslanje laika u Crkvi nije samo potpora svećenicima, premda je i to veoma važno, nego i sučeljavanje s osobama drugih vjera. Čini se da je islam opasna prijetnja, ali kao zajednica vjernika pristupačniji je nego se misli, jer imamo mnogo toga zajedničkoga – zaključio je profesor i pozvao nazočne na plodan dijalog s većinskim muslimanskim stanovništvom.
Pravo na slobodu misli i izražavanja koje donosi Univerzalna deklaracija za ljudska prava nije istoznačna pravu na vrijeđanje vjerskoga osjećaja vjernika – stoji u dokumentu švicarskih biskupa koji su se oglasili na val zaprepaštenja i nasilja koje je u muslimanskome svijetu izazvalo objavljivanje satiričkih karikatura o Muhamedu. Svaka vjera ima pravo na poštovanje, a to ne može ni u kojem slučaju biti postignuto s nasiljem, bilo ono nacrtano, pisano, verbalno pa čak i naoružano – stoji u dokumentu. Poštovanje i snošljivost – stoji nadalje u dokumentu – nisu jednosmjerne vrednote. Svaka religija treba poštivati drugu, ta potreba nadilazi granice zapadne civilizacije. Jedino načelo slobode jest zlatno pravilo: „čini bližnjemu svome kao samome sebi“. Dokument završava pozivom svim građanima Švicarske na „obnovljeno poštivanje prema bližnjemu“. Kršćanske Crkve u Keniji sa zabrinutošću gledaju na Vladin nacrt reforme školskih programa, koja bi mogla ukinuti vjeronauk u školama. Naime, za studij projekta reforme ustanovljena je radna skupina bez predstavnika Crkava. Udruga kršćanskih Crkava se stoga oglasila priopćenjem: žao nam je što Crkve koje su toliko pridonijele školskom sustavu ove zemlje nisu pozvane sudjelovati u radnoj skupini. Veoma je kritična i Konferencija katoličkih biskupa čiji je glavni tajnik potvrdio strah kako reforma u konačnici ide za ukidanjem vjeronauka, te je upozorio kako se kršćanske Crkve neće zaustaviti na pasivnom promatranju. Prosvjedovat ćemo i nećemo dopustiti da se vjeronauk makne iz škola – kazao je za ekumensku agenciju Eni. Crkve u Keniji već jedno stoljeće upravljaju 64% od 18 tisuća osnovnih i 4 tisuće drugih škola.
Indijska Biskupska konferencija osudila je napad na biskupa Thomasa Dabrea i pozvala Vladu „da ne dopusti ekstremističkim skupinama uzeti zakon u svoje ruke“. Biskupa je i njegovu pratnju 29. siječnja prigodom njegova posjeta jednom prihvatilištu siromašne djece napala skupina hinduista. Tom su zgodom kamenovali i oštetili školu. Po mišljenju glasnogovornika Biskupske konferencije „to je očit znak kako fundamentalističke skupine žele nametnuti svoj zakon i ometati plemeniti rad Katoličke Crkve u Indiji. Ekstremisti se suprotstavljaju zalaganju Crkve u kulturnom i gospodarskom uzdizanju najsiromašnijih. Glasnogovornik je također istaknuo kako je događaj „još jedan dokaz da fundamentalizam i antisocijalni elementi nastoje stvoriti prepreke socijalnom i humanitarnom djelovanju Crkve“. Taj barbarski napad je nesreća za indijsku kulturu poštivanja i snošljivosti, a istovremeno očituje nedostatak osjećaja za civiliziranu demokraciju tih političko-vjerskih skupina– kazao je nadbiskup Ivan Dias.