Irak je pritisnut strahom i nasiljem. U Bagdadu su postavljene sigurnosne pregrade
u više četvrti i na najosjetljivijim mjestima, posebice na područjima s većinskim
šijitskim stanovništvom, a redarstvene službe nadziru poštivanje policijskoga sata.
Međutim, sukobi između sunita i šijita ne prestaju. Komentirajući u razgovoru za Vatikanski
radio ovaj novi val nasilja, Fuad Allam, uvodničar talijanskoga dnevnika „La Repubblica“,
kazao je kako pokušaj terorizma sunitskih muslimana teži prevrtanju stanja, odnosno
teži ne samo odvajanju među zajednicama u zemlji, već i sukobu između dva suprotna
dijela islama. Suprotstavljanje među sunitima i šijitima povijesno je i naslijeđeno
od predaka, i to ne samo u Iraku – kazao je nadalje Allam, te podsjetio kako su uvijek
apsolutno vladali suniti. Rat u Iraku preokrenuo je povijesni tijek i učinio to da
je, nakon više stoljeća, šijizam došao na vlast – napomenuo je Allam. Nadbiskup Fernando
Filoni, apostolski nuncij u Bagdadu, govoreći o tome kako ovaj sukob među šijitima
i sunitima proživljava iračka katolička zajednica, kazao je da je zabrinutost očigledna,
ali ne samo među kršćanima koji su malena manjina. Međutim, sigurno je da budućnost
kršćana zabrinjava i postaje sve više neizvjesna. Kršćani su, preko kaldejskoga patrijarha
izrazili solidarnost nakon napada na džamiju u Samarri; osjetili su se, dakle, duhovno
i osjećajno pogođeni. Međutim, sada je situacija puno teža, nakon nasilja prouzrokovanoga
napadom na šijitski mauzolej. Stoga je želja sviju da razum prevlada nad oblicima
neposrednih, i sigurno neprihvatljivih, reakcija – kazao je nadbiskup Filoni. Nakon
prosvjeda protiv talijanskoga konzulata u Bengaziju, u Libiji, opljačkana je i
zapaljena crkva Bezgrješne. Dva su se katolička svećenika uspjela sakriti i čudom
se spasiti pred navalom razjarene mase ljudi. Osvrnuvši se na te dramatične događaje,
biskup Sylvester Magro, apostolski vikar u Bengaziju, kazao je kako su ti trenutci
uvijek trenutci žalosti i boli, posebice ako se pomisli koliko je crkva Bezgrješne
značila brojnim radnicima, brojnim Afrikancima, te siromašnima, jer za njih je ona
bila mjesto za susret, i uporište za njihov duhovni, društveni, pa i karitativni život.
Na upit novinara je li dijalog s muslimanima u Bengaziju težak, biskup je napomenuo
kako se sa susjedima uvijek živjelo u potpunome prijateljstvu i miru. Dovoljno je
prisjetiti se kako smo bez ikakvoga problema za Božić služili polnoćku – kazao je
biskup Magro. Iz Tripolija, glavnoga libijskog grada, javio se pak biskup Giovanni
Martinelli, apostolski vikar, te kazao kako su ovi neredi dio fanatizma i fundamentalizma,
do kojih je došlo kako bi se kaznila stajališta Zapada. To je na neki način bila iskra
koja je potaknula prosvjede. Naš je život u Tripoliju, inače, miran – kazao je biskup
Martinelli. Prije 75 godina, 22. veljače, u Plocku, u Poljskoj, sestra Faustina
Kowalska imala je viđenje Milosrđa, kad je u dnevnik zapisala: „Vidjela sam Gospodina
Isusa, jednom je rukom blagoslivljao, a drugom je dodirivao haljinu na grudima,
iz kojih su izlazile dvije velike sunčeve zrake. Nakon jednog časa Isus mi reče: naslikaj
sliku prema onome što vidiš, s natpisom ispod: Isuse, uzdam se uTebe!
Želim da slika koju ćeš kistom naslikati, bude svečano blagoslovljena na drugu uskrsnu
nedjelju: te nedjelje treba biti blagdan Milosrđa“. Želja se ostvarila 30. travnja
2000. godine, kad je papa Ivan Pavao II. proglasio svetom sestru Faustinu i ustanovio
blagdan Božjega Milosrđa. Papa Ivan Pavao II. je posljednji put 2000. godine u rodnoj
zemlji, u predgrađu Krakowa, slavio Misu za posvetu svetišta Božjeg milosrđa. Tom
je prigodom Papa Božjem Milosrđu povjerio svijet. Prošlih je dana (21.
veljače) u Milanu svršen međunarodni turistički sajam, na kojemu je sudjelovalo više
od pet tisuća izlagača. U raznolikom svijetu koji putuje, ide na odmor i upoznaje
nove kulture, ima mjesta za vjerski turizam koji je u stalnome porastu - stoji u priopćenju
Crkve u Italiji objavljenom na prigodnom godišnjem skupu, na kojemu se raspravljalo
o turizmu kao prigodi upoznavanja svjetskih vrednota kako bi se prešlo od turističke
na kulturnu globalizaciju. Monsignor Francesco Brugnaro, stalni promatrač Svete Stolice
pri Svjetskoj turističkoj organizaciji, istaknuo je ulogu Katoličke Crkve u promicanju
svjetskoga etičkog kodeksa za turizam, koji u procesima upravljanja i razvoja globalnoga
turizma priznaje središnjost ljudske osobe. Nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik Papinskoga
vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika, osvrnuo se na posljednju Papinu poruku
za Svjetski dan turizma kako bi ocrtao lice novoga turizma, utemeljenog na društvenosti,
održivosti i solidarnosti, u kojemu je sadržan poziv vlastima i turističkim djelatnicima,
kako bi turizam podupirao mirotvoran susret među narodima, jamčeći sigurnost i lakoću
komuniciranja.