2006-02-24 18:43:56

Vijesti iz Crkve i svijeta


Irak je pritisnut strahom i nasiljem. U Bagdadu su postavljene sigurnosne pregrade u više četvrti i na najosjetljivijim mjestima, posebice na područjima s većinskim šijitskim stanovništvom, a redarstvene službe nadziru poštivanje policijskoga sata. Međutim, sukobi između sunita i šijita ne prestaju. Komentirajući u razgovoru za Vatikanski radio ovaj novi val nasilja, Fuad Allam, uvodničar talijanskoga dnevnika „La Repubblica“, kazao je kako pokušaj terorizma sunitskih muslimana teži prevrtanju stanja, odnosno teži ne samo odvajanju među zajednicama u zemlji, već i sukobu između dva suprotna dijela islama. Suprotstavljanje među sunitima i šijitima povijesno je i naslijeđeno od predaka, i to ne samo u Iraku – kazao je nadalje Allam, te podsjetio kako su uvijek apsolutno vladali suniti. Rat u Iraku preokrenuo je povijesni tijek i učinio to da je, nakon više stoljeća, šijizam došao na vlast – napomenuo je Allam. Nadbiskup Fernando Filoni, apostolski nuncij u Bagdadu, govoreći o tome kako ovaj sukob među šijitima i sunitima proživljava iračka katolička zajednica, kazao je da je zabrinutost očigledna, ali ne samo među kršćanima koji su malena manjina. Međutim, sigurno je da budućnost kršćana zabrinjava i postaje sve više neizvjesna. Kršćani su, preko kaldejskoga patrijarha izrazili solidarnost nakon napada na džamiju u Samarri; osjetili su se, dakle, duhovno i osjećajno pogođeni. Međutim, sada je situacija puno teža, nakon nasilja prouzrokovanoga napadom na šijitski mauzolej. Stoga je želja sviju da razum prevlada nad oblicima neposrednih, i sigurno neprihvatljivih, reakcija – kazao je nadbiskup Filoni.
Nakon prosvjeda protiv talijanskoga konzulata u Bengaziju, u Libiji, opljačkana je i zapaljena crkva Bezgrješne. Dva su se katolička svećenika uspjela sakriti i čudom se spasiti pred navalom razjarene mase ljudi. Osvrnuvši se na te dramatične događaje, biskup Sylvester Magro, apostolski vikar u Bengaziju, kazao je kako su ti trenutci uvijek trenutci žalosti i boli, posebice ako se pomisli koliko je crkva Bezgrješne značila brojnim radnicima, brojnim Afrikancima, te siromašnima, jer za njih je ona bila mjesto za susret, i uporište za njihov duhovni, društveni, pa i karitativni život. Na upit novinara je li dijalog s muslimanima u Bengaziju težak, biskup je napomenuo kako se sa susjedima uvijek živjelo u potpunome prijateljstvu i miru. Dovoljno je prisjetiti se kako smo bez ikakvoga problema za Božić služili polnoćku – kazao je biskup Magro. Iz Tripolija, glavnoga libijskog grada, javio se pak biskup Giovanni Martinelli, apostolski vikar, te kazao kako su ovi neredi dio fanatizma i fundamentalizma, do kojih je došlo kako bi se kaznila stajališta Zapada. To je na neki način bila iskra koja je potaknula prosvjede. Naš je život u Tripoliju, inače, miran – kazao je biskup Martinelli.
Prije 75 godina, 22. veljače, u Plocku, u Poljskoj, sestra Faustina Kowalska imala je viđenje Milosrđa, kad je u dnevnik zapisala: „Vidjela sam Gospodina Isusa, jednom je rukom blagoslivljao, a drugom je dodirivao haljinu na grudima, iz kojih su izlazile dvije velike sunčeve zrake. Nakon jednog časa Isus mi reče: naslikaj sliku prema onome što vidiš, s natpisom ispod: Isuse, uzdam se u Tebe! Želim da slika koju ćeš kistom naslikati, bude svečano blagoslovljena na drugu uskrsnu nedjelju: te nedjelje treba biti blagdan Milosrđa“. Želja se ostvarila 30. travnja 2000. godine, kad je papa Ivan Pavao II. proglasio svetom sestru Faustinu i ustanovio blagdan Božjega Milosrđa. Papa Ivan Pavao II. je posljednji put 2000. godine u rodnoj zemlji, u predgrađu Krakowa, slavio Misu za posvetu svetišta Božjeg milosrđa. Tom je prigodom Papa Božjem Milosrđu povjerio svijet.
Prošlih je dana (21. veljače) u Milanu svršen međunarodni turistički sajam, na kojemu je sudjelovalo više od pet tisuća izlagača. U raznolikom svijetu koji putuje, ide na odmor i upoznaje nove kulture, ima mjesta za vjerski turizam koji je u stalnome porastu - stoji u priopćenju Crkve u Italiji objavljenom na prigodnom godišnjem skupu, na kojemu se raspravljalo o turizmu kao prigodi upoznavanja svjetskih vrednota kako bi se prešlo od turističke na kulturnu globalizaciju. Monsignor Francesco Brugnaro, stalni promatrač Svete Stolice pri Svjetskoj turističkoj organizaciji, istaknuo je ulogu Katoličke Crkve u promicanju svjetskoga etičkog kodeksa za turizam, koji u procesima upravljanja i razvoja globalnoga turizma priznaje središnjost ljudske osobe. Nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika, osvrnuo se na posljednju Papinu poruku za Svjetski dan turizma kako bi ocrtao lice novoga turizma, utemeljenog na društvenosti, održivosti i solidarnosti, u kojemu je sadržan poziv vlastima i turističkim djelatnicima, kako bi turizam podupirao mirotvoran susret među narodima, jamčeći sigurnost i lakoću komuniciranja.







All the contents on this site are copyrighted ©.