Biskupi Bosne i Hercegovine u pohodu ad Limina

Svečanom Svetom Misom na grobu svetog Petra apostola u bazilici sv. Petra, članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine započeli su službeni pohod „ad Limina“ u Vatikanu. "Ovo je čin molitve za Katoličku Crkvu, za partikularnu Crkvu u BiH, da ostane vjerna i izvrši svoje poslanje“, kazao je kardinal Puljić na početku Mise. Poslije Mise, biskupi su ispovjedili vjeru koju je ispovjedio sveti Petar te se uputili na grob Ivana Pavla II. koji je tijekom svog pontifikata velikom ljubavlju i pažnjom zadužio kako Katoličku Crkvu tako i državu Bosnu i Hercegovinu i sve ljude u njoj. U organizaciji Katoličke akcije Italije, Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Instituta međunarodnog prava za mir “Giuseppe Toniolo”, u Rimu je 22. veljače održana konferencija posvećena poratnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i aktivnostima Katoličke Crkve u njoj. Posebna pozornost posvećena je prijedlogu Biskupske konferencije BiH o potrebi novog ustroja države na načelu jednakosti i konstitutivnosti svih naroda na području cijele države. Na konferenciji su sudjelovali svi biskupi iz BiH koji borave u Rimu u pohodu „ad Limina“ tijekom kojeg će izvijestiti papu Benedikta XVI. i voditelje različitih vatikanskih ureda o položaju, teškoćama i planovima Katoličke Crkve u BiH. Na početku, u ime Biskupske konferencije BiH, riječ pozdrava i zahvale organizatorima i nazočnima uputio je vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić, ukazujući na temeljne probleme u BiH: nejednakost, neprincipijelnost kako međunarodnih predstavnika tako i domaćih političara, zatiranje prava malenih, nedovoljnu aktivnost ili namjerno opstruiranje povratka katolika, potrebu izgradnje novih struktura države koje trebaju biti uspostavljene na jednakosti, pravičnosti, uvažavajući sva ljudska prava i različitosti, a ne na načelima Daytona koji je uspio zastaviti rat, ali ne i izgraditi demokratsku, modernu i funkcionalnu državu. Pozvao je sve prisutne, posebno Katoličku akciju iz Italije i Institut međunarodnog prava za mir da svojim aktivnostima doprinesu izgradnji pravednog ustroja Bosne i Hercegovine. Prof. Maria Rita Saulle, sutkinja Ustavnog suda, održala je predavanje na temu “Daytonski sporazumi” u kojem je kao pravni stručnjak pokazala da daytonska BiH nije demokratska i moderna država i da kao takva ne može ostati. Msgr. dr. Franjo Komarica, biskup banjalučki, u svom izlaganju o “učincima implementacije Daytona” ukazao je na surovost i plodove rata koji su ozakonjeni daytonskim mirovnim sporazumom. Biskup je naveo i istraživanje Međunarodnog centra za razvoj i političke migracije iz Beča koji u svom izvješću donosi da je 67% Hrvata protjerano sa svojih ognjišta, 63% Bošnjaka muslimana i 49% Srba. U Republiku Srpsku vratilo se samo 3% prognanih Hrvata. Govoreći o položaju i stanju Katoličke Crkve u poratnoj BiH, biskup Komarica je naglasio da ona proživljava pravu dramu. „U Banjalučkoj biskupiji, u kojoj je prije rata bilo oko 120.000 katolika, danas živi samo 40.000; Vrhbosanska nadbiskupija sada broji 218.000, a prije rata imala je 528.000. Nažalost, međunarodni a i domaći političari sustavno zaboravljaju i ignoriraju ovaj teški zločin uništenja jednog naroda i Katoličke Crkve u BiH, poglavito na prostorima Banjalučke biskupije“, kazao je biskup Komarica koji je zaključio izlaganje istaknuvši kako je „krajnje vrijeme da se poduzmu radikalne reforme daytonske BiH i stvori država prava koja će vratiti sigurnost i prosperitet svim svojim žiteljima”. Msgr. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, govorio je o “Prijedlogu Katoličke Crkve za multietničku budućnost”. Naglasio je da je mirovni sporazum u Daytonu zaustavio vojne sukobe, ali su učinci rata ostali dobrano prisutni u državnim strukturama. „Ta nepravda, koja je realnost u BiH, traži od svih koji žele stabilnu BiH i stabilnu Europu, da djeluju s ciljem ispravljanja nepravde. To je i temeljni razlog što Katolička Crkva preko Biskupske konferencije daje svoj prinos u pronalasku pravednog društvenog rješenja u BiH. Svi se slažu da treba mijenjati politička rješenja stvorena u Daytonu, ali stvarni podupiratelji tog projekta su malobrojni. Učinjeno je mnogo na ujedinjenju vojske, policije, Vijeća ministara, ali malo se ili ništa ne čini na reintegraciji postojećih struktura, na većem povratku izbjeglih, na obrani ljudskih prava i stvaranju jednakosti među narodima“, kazao je biskup Sudar. Govoreći o aktivnostima Katoličke Crkve, biskup Sudar je naglasio da ona čini ono što je činila i prije, za vrijeme i nakon rata. Kazao je da su se katolički biskupi zalagali za državu koja će jamčiti ljudska prava i jednakost za sve narode u njoj te da Biskupska konferencija BiH smatra kako su postojeća rješenja nepravedna, a poglavito je u svojim pravima oštećen najmalobrojniji hrvatski narod. Sadašnja situacija u BiH, koja je plod daytonskih struktura, ne jamči multietničnost BiH nego je motiv i opasnost za daljnje sukobe na jugoistoku Europe. Istaknuo je da Biskupska konferencija predlaže stvaranje jedinstvene, nepodijeljene države bez sadašnjih podjela na entitete, u kojoj bi narodi imali pravnu jednakost i u kojoj bi se poštivala ljudska prava i slobode, rekao je biskup Sudar.