„Homilije“, s podnaslovom Biblijsko teološki vid, naslov je knjige u kojoj su sabrani
duhovni nagovori koje je naš poznati bibličar prof. Adalbert Rebić održao u katedrali,
na Hrvatskom radiju, ali i u drugim crkvama i redovničkim zajednicama. O knjizi koju
je objavila Kršćanska sadašnjost govori Boris Rotar. Autor je knjigu podijelio
u sedam većih cjelina: Došašće, Božićno vrijeme, Vrijeme Korizme, Sveto trodnevlje,
Vazmeno vrijeme, Vrijeme kroz godinu, a posljednje je naslovio 'Neke svetkovine i
blagdani kroz crkvenu godinu'. U svim nagovorima profesor Rebić nedjeljno Evanđelje
stavlja u književni, teološki i kulturni kontekst suvremenika kako bi on mogao na
pravi način primiti evanđeosku poruku i primijeniti je na sebi. Izvrstan poznavatelj
Svetog pisma to također pojašnjava riječju proroka Izaije koji donosi Božju riječ
poručujući: «Kao što daždi i sniježi s neba bez prestanka dok se zemlja ne natopi,
oplodi i ozeleni, da bi dala sjeme sijaču i kruha za jelo, tako se riječ koja iz mojih
usta izlazi ne vraća k meni bez ploda, nego čini ono što sam htio i obistinjuje ono
zbog čega je poslah!» Teško je naći bolji moto ovoj knjizi. Riječi Evanđelja sjeme
su koje Bog sije u naša srca kako bi donijela u našem životu plod. Kakvo je pak tlo
na koje pada Božja riječ, autor prispodobljuje s trnjem, kamenjem, putom po kojim
ljudi gaze i plodnom zemljom. Padne li na plodnu zemlju niknut će i proklijat kao
ono što donosi stostruki plod. Važno je istaći autorovu nakanu da se prispodobe iščitavaju
u biblijskom duhu, u duhu Svetog pisma, Staroga zavjeta i u svjetlu sveukupnih novozavjetnih
spisa. Sve su homilije ili nagovori napisani tako da čitatelja dovedu do razumijevanja
biblijskog teksta. Stoga su i popraćeni s kratkim biblijsko-teološkim osvrtima. Autor
polazi od evanđeoskih tekstova koje tumači tako da se shvati Isusovu riječ u duhu
mentalnog sklopa kojim je Isus kao Židov bio obilježen isto kao i oni kojima je govorio
u to doba. Kako je naš mentalni sklop drukčiji, autor na taj način i obrazlaže riječi
Evanđelja da budu razumljive suvremenom čovjeku. Kako bi se bolje razumjela tumačenja
nedjeljnih Evanđelja, svakako bi valjalo najprije pročitati odlomak Evanđelja koji
se tumači kao i biblijski tekst na koji se u nagovorima poziva. Naputak odličnog poznavatelja
i znanstvenika otkriva i izvrsnog tumača svjesnog pedagoški izuzetno vrijednih načina
na koji se biblijski tekst treba tumačiti. On poziva na čitanje i ponovno iščitavanje
biblijskog teksta. Valja se zaustaviti kod pojedinih riječi, prebirati ih, tražiti
im značenje, poruku i smisao. Podučava na detaljan način uspoređujući to s promatranjem
neke umjetničke slike. Najprije se prepoznaju osobe, figure simboli, svjetlosni učinci,
različite dubine, tonovi boja, suprotnosti u držanju pojedinih osoba jedne prema drugoj.
Potom poziva na meditaciju i kontemplaciju, a kad se to odnosi na tekst tada je to
vrednota očita ili pak skrivena u tekstu. Na taj način dolazimo uz pomoć Duha Svetoga
do uživanja nad tekstom i želja mu je da se čitač spontano suživi s tekstom. To je
način na koji u čitatelja ulazi Kristova snaga koja liječi i ozdravljuje. Upravo izbjegavanje
površnog čitanja već načinom sugerirane meditacije i ulaženjem u smisao svake bitne
riječi čitatelj se poziva na svojevrsnu molitvu. Kada se čitaju i uspoređuju homilije
vidljivo je da su stilom i načinom izlaganja ponešto različiti što je posve razumljivo
jer nije manje bitno gdje su i kome izgovoreni. Ovako tiskane homilije od velike su
koristi svakako svećenicima i svim vjernicima koji žele dublje i istinskije proniknuti
u poruke Evanđelja. Ovako ispisane odličan su i neobično dragocjen putokaz svakom
vjerniku.